Veliki broj stranih medija sa pažnjom ispratio presudu Šešelju SVJETSKI MEDIJI O ŠEŠELJU: Oslobođen srbijanski ultranacionalista

Naslovnica BBC-a

Vijest o oslobađajućoj presudi Vojislavu Šešelju prenijeli su skoro svi svjetski mediji, a BBC je na naslovnoj stranici objavio ovu vijest.

U tekstu BBC navodi da je Šešelj ultra-nacionalistički lider, te da je sud odlučio da nema njegove individualne odgovornosti.

Podsjećaju da je ICTY Šešelju dozvolio da izađe na slobodui 2014. godine nakon što mu je dijagnosticiran rak, te da nije bio prisutan u sudnici, ali i da je odbio ponudu da presudu gleda preko video linka.

Američki CNN do trenutka pisanja ovog članka nije objavio vijest o Šešelju

independent.co.uk

Vijest o presudi prenio je i Reuters, navodeći da će ova presuda biti od koristi Srpskoj radikalnoj stranci pred izbore u Aprilu.

I britanski Independent na naslovnici postavio je vijest o Šešelju, dok su vijesti prenijeli i američki medji poput ABC-a i Washington Posta.

Reuters

REGIJA Vojislav Šešelj oslobođen po svim tačkama optužnice!

Četnički vojvoda i lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj oslobođen je danas u Haagu po svim tačkama optužnice. Raspravno vijeće Međunarodnog krivičnog suda oslobodilo je Vojislava Šešelja po svim tačkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek, kazao je predsjednik Sudskog vijeća Jean Claude Antonetti.

Optužnica protiv Šešelja sastojala se od devet tačaka. U tri tačke se teretio za zločine protiv čovječnosti za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i prisilno premještanje. U šest tačaka optužnice Šešelj se teretio za kršenje zakona i običaja ratovanja - za ubistvo, mučenje i okrutno postupanje te bezobzirno razaranje i pljačka javne ili privatne imovine.

Vijeće je odlučilo sljedeće: Tačka 1, progon zločin protiv čovječnosti, optuženi nije kriv, tačka 4, povreda običaja ratovanja, optuženi nije kriv, tačka 8, mučenje kao povreda zakona, većina proglašava da optuženi nije kriv, tačka 9, okrutno postupanje, većina smatra da nije kriv, tačka 10 protjerivanje kao zločin protiv čovječnosti, većina nalazi da nije kriv, tačka 11 nečovječna djela i prisilno premještanje, većina smatra da nije kriv, tačka 12 bezobzirno razaranje sela, većina nalazi da nije kriv, tačka 13 razaranje ili namjerno uništavanje institucija, većina nalazi da nije kriv, tačka 14, pljačka javne ili privatne imovine, optuženi nije kriv.

Šešelj se ranije izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice. Branio se tvrdeći da je Haški tribunal nelegalan i nelegitiman, da se protiv njega vodi politički postupak te je odbio pozivati svjedoke odbrane.

Šešelj nije negirao postojanje plana o stvaranju Velike Srbije, kao i pojedine zločine. Ipak, tvrdio je da njegovi dobrovoljci nisu bili pod njegovom kontrolom, kao i da je ideja Velike Srbije imala drugi karakter od onoga što je tvrdio tužilac. Što se tiče Ratnog štaba kojim je predsjedavao, Šešelj je tvrdio da se nije radilo o vojnom štabu iako je imao takav prizvuk. Regrutovani dobrovoljci kasnije su bili uključivani u VRS ili JA i nisu bili pod njegovom kontrolom. Za naziv “četnik” Šešelj je tvrdio da je zloupotrebljavan i da su ga koristili i drugi, a ne samo dobrovoljci SRS-a.

Sudsko vijeće je konstatovalo izvijesnu nepreciznost u optužnici. Tužilac je napravio razliku između krivičnih djela koje je optuženi lično počinio i drugih krivičnih djela koja su počinjena u okviru udruženog zločinačkog poduhvata. No, naknadno su ove dvije kategorije pomiješane jer je, smatra vijeće, tužilaštvo tvrdilo da su sva djela počinjena u okviru UZP. Također, tužilaštvo se kolebalo između etničkog čišćenja i kontinuiteta teritorija. Tužilac koristi i neskladno termine nasilje i zločini.

Vijeće je zaključilo da su se od augusta 1991. srpski dobrovoljci morali priključiti Teritorijalnoj odbrani Srbije. Vijeće je raspravljalo o pripadnosti dobrovoljaca koji su nazivani "Šešeljevci". 

Dobrovoljci SRS-a bili su potčinjeni vojnoj hijerarhiji na ratištima i Šešelj nad njima nije mogao imati nikakav autoritet od trenutka njihovog uključenja u vojne jedinice. Vijeće je utvrdilo da su postojale sljedeće paravojne jedinice: Arkanovci, Dušan Silni, Crvene Beretke, Žute ose, Jedinica Vasilija Vidovića, Golićeva jedinica, Jedinica Karađorđe, Srpska garda SPO, Brnetova jedinica i jedinica Slavka Aleksića.

Analiza je pokazala da su se Šešeljevci mogli identifikovati prema izgledu i odjeći ali da taj kriterij nije uvijek odlučujući. Vijeće je pažljivo identifikovalo ko su bili pripadnici Šešeljevaca ne povezujući uvijek naziv četnik sa Šešeljevcima. 

Regrutovanje Šešeljevaca se najčešće vršilo u štabu SRS u Beogradu ili na općinskim nivoima. Nije sporno da je SRS regrutovao dobrovoljce i slao ih u druge formacije u BiH i Hrvatskoj. Vijeće zaključuje da pripadnost SRS nije bio kriterij za regrutovanje jer je bilo dobrovoljaca koji nisu bili članovi SRS ili su to tek naknadno postali. Ako je Šešelj i imao određeni autoritet ti dobrovoljci mu nisu bili potčinjeni kad su učestvovali u vojnim operacijama. 

Dobrovoljci SRS-a bili su potčinjeni vojnoj hijerarhiji na ratištima i Šešelj nad njima nije mogao imati nikakav autoritet od trenutka njihovog uključenja u vojne jedinice. Vijeće utvrđuje da su postojale sljedeće paravojne jedinice: Arkanovci, Dušan Silni, Crvene Beretke, Žute ose, Jedinica Vasilija Vidovića, Golićeva jedinica, Jedinica Karađorđe, Srpska garda SPO, Brnetova jedinica i jedinica Slavka Aleksića. Vijeće je zaključilo da nema dovoljno dokaza da je Šešelj bio povezan sa nekim jedinicama niti ima hijerarhijske veze sa nekim od ovih grupa. Šešelj se distancirao od nekih od ovih grupa nakon zločina. Sa nekim od dobrovoljačkih jedinica SRS-a je bio povezan. Jedinice Slavka Aleksaića i Brneta bile su sastavljene od pripadnika SRS koje SRS nije poslao na sarajevsko ratište.

Tužilaštvo nije uspjelo dokazati van svake sumnje da je postojao sistemski napad na civilno stanovništvo u Hrvatskoj i BiH na navedenim područjima, u razdoblju na koje se odnosi optužnica. Dokazi koji su podneseni i razmatrani utvrđuju da je postojao oružani sukob dviju neprijateljskih strana. Većina smatra da Tužilaštvo nije sucima pokazalo na jasan način da su civili koji nisu sudjelovali u sukobu, da su bili masovni cilj napada. Većina ne može odbaciti argument odbrane da su civili bježali iz područja sukoba kako bi se sklonili u sela i gradove gdje je većinsko stanovništvo bilo iste etničke skupine, a autobusi koji su ponuđeni u tu svrhu nisu bili prisila, već su ponuđeni na humanitarnoj osnovi.

Vijeće smatra i da se u slučaju Vojvodine ne radi o području vojnog sukoba. Tužilac nije pokušao da uvjeri vijeće da je postojala veza između sukoba u Vojvodini i u drugim dijelovima. Vijeće je uočilo manjkavost i nedostatak dokaza zašto su odlazili pojedini mještani iz Vojvodine. Vijeće je konstatovalo da se opisano zlostavljane civila u Hrtkovcima ne može smatrati sistematskim napadom na civile. Predočeni dokazi su pokazali da se ne radi o rasprostranjenim djelima već o ličnim motivima da se osigura smještaj. Iako je Šešelj pozivao na protjerivanje Hrvata, vijeće je uočilo da Šešelj nije direktno učestvovao u onome što tužilaštvo naziva protjerivanjem.

Vijeće smatra da bi postojao UZP on mora biti kriminalan ili bar sredstva za njegovo ostvarenje. Vijeće u pristupu tužilaštva vidi niz nedosljednosti. Tužilaštvo je tvrdilo da je sama ideja Velike Srbije implicitno kriminalna. Tužitelj je iznio tvrdnju da je dio UZP bio proglašenje većeg dijela Hrvatske i BiH sprskim teritorijama, preuzimanje institucija i naoružavanje lokalnih Srba i na kraju počinjenje zločina. Vijeće smatra da uspostavljanje srpskih autonomnih oblasti, bez stavljanja u kontekst otcjepljenja BiH i Hrvatske, zamagljuje hronologiju ili iskrivljuje događaje. Prema mišljenju vijeća projekt Velike Srbije je politički, a ne kriminalni. Dokazi uzeti u cjelini ne omogućavaju da je proglašenje autonomije Srba u BiH i Hrvatskoj rezultat kriminalne namjere. Slanje dobrovoljaca ne ukazuje na zločinački cilj već može ukazivati na želju odbrane Srba, zaključilo je vijeće.

Kontekst rata mogao mu je dati solidno opravdanje, a propisi SFRJ dozvoljavali su korištenje dobrovoljaca. Vijeće je konstatiralo da Šešelj nije bio nadređen dobrovoljcima na terenu, a samo njihovo slanje na ratišta nije bilo kriminalno. Ovim se ne žele umanjiti zločini koje su počinili dobrovoljci u kojima su dobrovoljci, možda sudejlovali. Vijeće je konstatovalo samo da slanje tih dobrovoljaca ne ukazuje na to da je Šešelj znao za zločine ili ih je naređivao.

Dokazi ukazuju, smatra vijeće, da je dogovor Miloševića i Šešelja bio očuvanje Jugoslavije ili tradicionalnih srpskih teritorija, ali da nije postojao udruženi zločinački poduhvat. Vijeće je zaključilo i da treba odbaciti optužbe za da je Šešelj fizički učestvovao u progonima, deportacijama, prisilno premještanje.

Vijeće nije utvrdilo ni da je Šešeljev govor u Hrtkovcima doveo do kampanje progona Hrvata. Govori u Skupštini Srbije 1992. zaključuje da se radilo o jasnim pozivima da se protjeraju Hrvati. Ipak, Vijeće smatra da te riječi, s obzirom da su izgovorenu u slučaju kada je SRS bio opozicija, predstavlja alternativni progon koji nikada nije proveden. Stoga, Vijeće ne zaključuje da je time počinjen ratni zločin. Vijeće zaključuje da nije dokazana uzročno-posljedična veza između Šešeljevih govora i zločina u Mostaru, Sarajevu, Vukovaru... Vijeće nije u mogućnosti da okvalificira Šešeljeve govore kao poticanje na zločine.

Podsjećamo, četnički vojvoda i vođa srpskih radikala optužen je za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. godine, počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i BiH.

Šešelj je izricanje presude dočekao je u Beogradu. To je svojevrsni presedan u praksi Haškog tribunala. Šešelj je prošle godine pušten na privremenu slobodu nakon što mu se pogoršalo zdravstveno stanje. Ideolog i organizator masovnih srpskih zločina Šešelj najavio je da će u podne održati konferenciju za novinare u sjedištu Srpske radikalne stranke u Beogradu.

Završeno deminiranje prostora oko Međunarodnog aerodroma Sarajevo

Na području općine Ilidža u srijedu je završeno deminiranje prostora oko Međunarodnog aerodroma u MZ Donji Kotorac.

Deminirano je područje od 5.402 kvadratna metra. Izvođač radova bile su Oružane snage BiH, a finansijer Međunarodni fond ITF. 

Pronađene su četiri protivpješadijske mine, te dva NUS-a. Građani Ilidže koji žele predati NUS-a mogu kontaktirati koordinatora za deminiranje Rifata Hodžića putem telefona 061/183-728

Akcija "Lavina": U Banjoj Luci uhapšeno deset osoba osumnjičenih da su oštetili bankarski sektor za 123 miliona KM

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) lišili su slobode deset osoba osumnjičenih da su oštetili Bobar banku i bankarski sektor za oko 123 miliona KM i na taj način nanijeli štetu bankarskom sistemu i finansijskom statusu Bosne i Hercegovine.

Postupajući po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, policijski službenici SIPA-e započeli su jutros realizaciju operativne akcije na području Bijeljine, Banja Luke i Zvornika.

Provedena je odlučna akcije koja je rezultat višemjesečne detaljne istrage kaznenih djela i nezakonitosti vezanih za Bobar banku, niz povezanih pravnih osoba iz grupacije Bobar i bankarskog sektora.

U ranim jutarnjim satima, realizirana je akcija po nalogu Tužilaštva BiH u kojoj učestvuje više desetina policijskih službenika SIPA-e uz podršku MUP-a RS-a.

Slobode je lišeno deset osoba, a uporedo sa lišenjima slobode vrše se i pretresi osumnjičenih.

Policijski službenici SIPA-e pretresaju objekte na tri lokacije na području Bijeljine i Banja Luke s ciljem pronalaženja i privremenog oduzimanja dokumentacije i drugih predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku. 

Osobe lišene slobode bit će privedene u službene prostorije SIPA-e radi kriminalističke obrade, nakon čega će se, shodno uputama postupajućeg tužioca Tužilaštva BiH, odlučiti o njihovom daljem statusu.

Navedene osobe osumnjičene su da su kao grupa pripadnika međusobno povezanog i organiziranog zločinačkog udruženja, djelujući u međusobnom dogovoru, počinili niz nezakonitosti u poslovanju Bobar banke, prvenstveno u dodjeli kredita u višemilionskim iznosima, kao i nezakonitih bankarskih garancija za razne poslove, uz kršenja procedura i garancija propisanih Zakonom o bankama RS, te su na taj način nanijeli štetu i omogućili sticanje nezakonite imovinske koristi u iznosu od oko 123 milona KM (navedeni iznos dostiže više od 10 posto budžeta svih institucija BiH).

Počinitelji su davali kredite i bankarske garancije bez poštivanja zakonom propisanih procedura, plasirane preduzećima i privrednim subjektima različitih vlasnika koji su povezani ili su suvlasnici Bobar banke, te su znali da se naplata sredstava neće moći realizirati i da su korištene nezakonite garancije, te da će nastupiti šteta, koja će prouzrokovati stečaj navedene banke i ozbiljne potrese u bankarskom sektoru BiH.

Ovakve nezakonite aktivnosti nanijele su veliku štetu kreditnom rejtingu naše zemlje i dovele do toga da se MMF aktivno uključi u analizu dešavanja u bankarskom sektoru. Također, ovakvim aktivnostima su ugroženi depoziti različitih pravnih i fizičkih osoba, koji su bili deponovani u Bobar banci, uključujući sredstva gradova, općina, preduzeća, zdravstevnih zavoda, PIO fondova, elektroprivreda, fizičkih osoba te je nanesena višemilionska šteta Agenciji za osiguranje depozita BiH.

Akciji je prethodila duga i temeljita istraga i prikupljanje dokaza, te će se istraga nastaviti u pravcu podizanja optužnice protiv odgovornih osoba, a istraga obuhvata i druge osobe koje nisu lišene slobode.

Osobe lišene slobode osumnjičene su za krivična djela:

1. organizirani kriminal iz člana 383.a stav 3. u vezi sa kaznenim djelom zloupotreba ovlaštenja u privredi iz člana 263. stav 1. tačka 5. KZ RS;
2. organizirani kriminal iz člana 383.a stav 3. u vezi sa kaznenim djelom zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 347. stav 4. KZ RS;
3. pranje novca iz člana 280. KZ RS;
4. falsifikovanje ili uništavanje službene isprave iz člana 379. stav 1. KZ RS;

Tužilaštvo BiH, SIPA i partnerske policijske i sigurnosne agencije provest će sve potrebne aktivnosti u borbi protiv krivičnih djela finansijskog kriminala, kojima se ostvaruje nezakonita imovinska korist u velikim iznosima za počinitelje i kojima se ugrožava bankarski sektor i finansijski i monetarni sistem stabilnost Bosne i Hercegovine.

Sjećanje na papirnatu plavu novčanicu: Za pola marke kupio pun kombi namirnica

Daj da malo bolje pogledam te tvoje pare. Pa, ovo je posebna verzija novčanice za ovo možeš kod mene kupiti šta god hoćeš. Upitao sam. I brašno, uzmi još šta god želiš, kaže trgovac Miralem. Ja kupim ulje, makarone i so i sve što sam mogao dohvatiti, priča Ademović.

Papirnih novčanica od pola konvertibilne marke odavno više nema u opticaju. Međutim, mnogima su ostala sjećanja na te novčanice, posebno djeci, jer u vremena dok su bile u opticaju svašta se moglo kupiti za pola marke po dječijoj računici. Ponekad možemo na društvenim mrežama vidjeti fotografije na kojima su papirne novčanice od pola ili jedne marke.

Na jednoj od stranica Srebreničanin Bernis Ademović je podijelio svoju priču i sjećanje s Faktorom na papirnu novčanicu od pola konvertibilne marke.

Novčanica u srcu

– Ta novčanica će uvijek biti u mom srcu. Ne sjećam se koji sam bio razred, prvi ili drugi,  kada mi se dogodilo nešto što ću pamtiti cijelog života. Živjeli smo u izbjeglištvu nedaleko od Gradačca mama, brat, sestra i ja. Bili smo u teškoj situaciji, danima gladni. Mama je kopala po njivama ljeti, radila najteže poslove da mi ne bismo bili gladni. No, pred zimu nestalo je brašna i skoro svih namirnica u kući, para tad uopće nismo ni imali, a ja sam imao jednu plavu u sličicama 0.50 KM, koju mi je dao efendija Kadir jer sam naučio suru El-Felek – priča Ademović.

– Mama nam je rekla da ne zna sta će nam napraviti da jedemo jer nema više brašna, pa je rekla da ostavimo pogače i za večeru. Uzmem ja svoje pola marke i u centar kod Miralema u prodavnicu sav važan ulazim na vrata i pitam Miralema koliko brašna mogu kupiti za ovo para? Pa i ne možes ga kupiti za to malo para. Krenuo sam prema vratima, a Miralem me upita: A šta će tebi brašno? Nestalo nam, a ja sam mislio iznenaditi mamu. Ali ništa, odoh.

 Kupio brašno

– Stani mladiću! Daj da malo bolje pogledam te tvoje pare. Pa, ovo je posebna verzija novčanice, za ovo možeš kod mene kupiti šta god hoćeš. Upitao sam: I brašno? I brašno. “Uzmi još šta god želiš“, kaže Miralem. Ja kupim ulje, makarone i so. Kad sam pokupio sve te namirnice Miralem me upitao, želiš li nešto za sebe?

– Ako bi mogao jedan POM-POM. Odgovorio je da može. Pošto je bilo puno namirnica sve to mi je prevezao svojim kombijem. Došli smo kući, on me je zamolio da mu donesem svesku za domaće zadatke da pogleda. Dok sam ja tražio svesku, Miralem je mamu ubijedio da se radi o humanitarnoj pomoći nekakvih organizacija, a ja sam vjerovao dugo vremena da je moj „plavac“ bio poseban – ističe Ademović koji kaže da ga je ta životna anegdota naučila mnogo čemu u životu.

Ademović se prije nekoliko godina vratio u svoju Srebrenicu gdje je formirao porodicu. Bernis Ademović danas ponovo živi u Srebrenici sa majkom, suprugom Eminom i dva sina Benjaminom i Jusufom.

Akcija u Banjoj Luci: SIPA pretresa prostorije Agencije za bankarstvo RS-a i IRB-a

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jutros su ušli u Agenciju za bankarstvo Republike Srpske i Investiciono-razvojnu banku RS-a, potvrđeno je  u SIPA-i.

Foto: slobodanvaskovic.blogspot.ba

U prostorije Agencije za bankarstvo RS-a koja se nalazi u Banjoj Luci ušlo je nekoliko pripadnika SIPA-e u pratnji policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Glasnogovornica SIPA-e Kristina Jozić potvrdila je ovu informaciju za Klix.ba ističući kako se aktivnosti sprovode po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH.

"Detaljnije informacije o aktivnostima SIPA-e u ovom slučaju bit će poznate tokom dana", kazala je Jozić.

Niko iz Agencije za bankarstvo RS-a i Investiciono-razvojne banke RS-a nije htio ni potvrditi niti demantovati ovu informaciju.

BIH Zakon u proceduri: Za negiranje genocida kazna zatvora i do četiri godine

Klub zastupnika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o zabrani javnog poricanja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti.

Foto: Arhi

Zastupnici SDP-a BiH Saša Magazinović, Denis Bećirović i Mirsad Mešić predložili su da se ovaj Prijedlog razmatra u redovnoj proceduri. 

U Prijedlogu zakona stoji da je holokaust definisan kao zločin genocida i zločin protiv čovječnosti koje je tokom Drugog svjetskog rata počinio njemački nacistički režim, koji je priznat kao takav konačnim i obavezujućim odlukama ili presudama Međunarodnog vojnog tribunala uspostavljenog Londonskim sporazumom od 8. augusta 1945. godine. 

Genocid je određen kao zločin definisan članom II Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida od 9. decembra 1948. godine i priznat kao takav konačnim i obavezujućim odlukama ili presudama Međunarodnog suda pravde, te bilo kojeg drugog međunarodnog suda uspostavljenog relevantnim međunarodnim mehanizmima, a čiju је nadležnost priznala Bosna i Hercegovina ili Sud Bosne i Hercegovine. 

Nakon što je Kina najavila nove oštre sankcije SJEVERNOJ KOREJI PRIJETI KATASTROFA Kim Jong Un poručio: Pripremite se na žvakanje korijenja biljaka!

Sjevernu Koreju čeka nova katastrofa - glad. Toga je svjestan i njihov vođa Kim Jong Un, koji je svojim podanicima poručio da se ponovo pripreme na "žvakanje korijenja".

Upravo ovom scenariju mogli bismo svjedočiti budući da je Kina pristala na nove oštre sankcije protiv Sjeverne Koreje zbog njihovih nedavnih nuklearnih testiranja i balističkih lansiranja.

"Put ka revoluciji je dug i naporan. Možda nas čeka dug period tokom kojeg ćemo opet morati žvakati korijenje biljaka", navodi se u novinama koje su prenijele Kimovu poruku narodu.

Da je situacija ozbiljna pokazuju i informacije prema kojima je država naredila građanima Pyongyanga da svaki mjesec državi daju po pola kilograma riže dok su u ostatku zemlje već počela gomilanja hrane.

Tokom velike gladi u periodu između 1994. i 1998. godine u Sjevernoj Koreji umrlo je više od 3,5 miliona ljudi. Vlasti su tada zabranile korištenje riječi "glad" jer bi to impliciralo da su dotadašnje vođe iznevjerile svoj narod

Kandidat republikanaca za predsjedničku nominaciju na izborima u SAD TRUMP: Ženu koja abortira treba kazniti!

Kandidat republikanaca za predsjedničku nominaciju na izborima u SAD Donald Trump izjavio je da žena koja abortira treba da primi "neku vrstu kazne".

Trump nije precizirao kakva bi ta kazna trebalo da bude.

- Treba da postoji neka vrsta kazne - rekao je Trump u debati o zabrani abortusa u gradskoj skupštini Visconsina.

Upitan o prirodi te kazne, odgovorio je: "Nisam odlučio kakva kazna treba da bude".

Trump je rekao da se zalaže za život, osim u slučaju tri izuzetka, ali nije naveo koji su to izuzeci

SPORT Michael Jordan će u 2016. zaraditi više novca od bilo kojeg sportiste na svijetu

Michael Jordan i u košarkaškoj penziji zarađuje stotine miliona dolara godišnje. Tačnije, ove godine će zaraditi više nego ijedan profesionalni sportista na svijetu.

Prošle godine legendarni Jordan je zaradio 110 miliona dolara, a ove će zaraditi minimalno 30 miliona više od bilo kojeg drugog aktivnog sportiste na svijetu.

Osim saradnje sa Nikeom, najbolji košarkaš svih vremena ima ugovore sa Gatoradeom, 2K Sportsom, Five Star Fragrancesom i Upper Deckom.

Osim toga, Jordan je vlasnik sedam restorana i salona automobila.

Koliko je popularan Jordan brand u SAD-u dovoljno govori ovaj podatak: Patike Stephena Curryja su veliki hit u Americi, a njihova prodaja se mjeri u milionima. 

Impresivno? Svakako, ali to je ništa u usporedbi sa Jordanovim patikama, koje se prodaju 18 puta više.

Njemačka policija uhapsila veliku bandu: Provalnici porijeklom iz BiH, uglavnom Zeničani

Policija u Dortmundu uhapsila je članove velike bande provalnika koji su u posljednjih nekoliko mjeseci pljačkali stanove i vikendice širom njemačke pokrajine Nordrhein-Westfalen.

U proteklih nekoliko mjeseci, 25 članova ove bande izvršilo je čak 250 provala u ovoj pokrajini i u drugim državama, a u sklopu istrage je zaplijenjeno više od 2.000 dokaza i predmeta koje policija mora vratiti vlasnicima.

Njemačka policija akciju provodi još od septembra 2015. godine, a aktivnosti su pojačali u februaru i izuzetnu su ponosni na njene rezultate, piše njemački portal WDR.

Njemački istražitelji su u javnost pustili informaciju kako su svi osumnjičeni u akciji bosanskohercegovački državljani, uglavnom iz Zenice. Navodno se radi o organizovanoj bandi koja regrutuje mlade ljude iz Zenice i obučava ih da postanu profesionalni lopovi.

Članovi bande su pljačkali u Dortmundu, ali i u ruralnim područjima od Münsterlanda, Sauerlanda, te izvan granica NRW-a, a osim toga i u pokrajinama Westerwald i Eifel.

Uglavnom su krali novac, nakit, bijelu tehniku, alkoholna pića, escajg, parfeme, kao i kućanske aparate, koje su sa sobom nosili u BiH, a policija je zaplijenila čak i ukradeni usisivač.

Ukupna šteta ukradene robe procjenjuje se na šestocifreni iznos.

Osumnjičenici su uvijek radili u malim grupama do tri osobe. Uglavnom su se raspršili u više pojedinačnih grupa i tražili prazne kuće koje su obijali u potrazi za vrijednim predmetima i sefovima.

Njemački policajci nastavljaju raditi na ovom slučaju i pokušavaju otkriti da li u Njemačkoj postoji još članova ove bande, te da li će novi dolaziti u zemlju.

Trenutno je uhapšeno 13 osoba, a 11 je u pritvoru. Rad na rasvjetljavanju ovog slučaja se nastavlja, a Nijemci vjeruju kako je čak jedan ili više bh. policajaca bio uključen u ove kriminalne aktivnosti. Pored toga, požalili su se kako nije lako sarađivati sa policijom iz Zenice. 

Umiješanost zeničke policije u ovaj slučaj ne bi iznenadila nikoga, budući da Bosna ima velikih problema sa korupcijom, kao i nezaposlenošću - zaključak je teksta o ovom slučaju obavljenog na njemačkom portalu WDR.

Timovi će se rotirati svakih devet mjeseci SAD GOMILA VOJNE TRUPE U EVROPI: "Moramo zaustaviti rusku agresiju!"

Američka vojska objavila je danas da će iz SAD-a u Evropu rasporediti rotirajuće borbene timove iz sastava oklopne brigade, u sklopu širih nastojanja da zaustavi ono što smatra 'ruskom agresijom' na evropski kontinent.

Timovi će se rotirati svakih devet mjeseci počevši od februara 2017. i izvodit će vojne vježbe u Estoniji, Litvaniji, Latviji, Poljskoj, Rumuniji, Bugarskoj i Mađarskoj, saopćilo je evropska komanda vojske SAD-a.

Oni će biti trajno razmješteni u Evropi, pa će američka vojska na kontinentu u svakom trenutku imati do tri pune brigade, kažu u vojsci.

Svaka jedinica ponijet će sa sobom savremenu opremu koja bi na kraju trebala zamijeniti sadašnju opremu za uvježbavanje u Evropi. Oklopna brigada američke vojske obično se sastoji od oko 4.500 vojnika.

- Odluka znači da će u savezničkim zemljama 'oklopna brigada s moderniziranom opremom biti češće prisutna' - rekao je general Philip Breedlove, komandant evropske komande.

SAD su povećale budžet za vojne vježbe kako bi umirile strah evropskih zemalja od Rusije, koja je 2014. pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim i izvodi letove strateških bombardera.

Postojeća oprema u Evropi bit će unaprijeđena i smještena u Belgiji, Holandiji i Njemačkoj, te će pridonijeti 'vojnoj moći, ako i kada bude potrebno', dodaje se u saopćenju.

Reprezentativac Švedske ponovo u glavnoj ulozi ZLATAN DIVLJAO PO TERENU: Udarao, vrijeđao i prijetio igračima Češke

Protivnik Hrvatske na Europskom prvenstvu u Francuskoj, reprezentacija Češke remizirala je kod Švedske 1:1 u prijateljskoj utakmici.

Domaćin je poveo golom Marcusa Berga u 14, kojeg je proigrao Martin Olsson, a nakon toga je glavom izjednačio Matej Vydra na asistenciju Tomasa Sivoka u 26. minuti.

Ipak, ova je utakmica imala svoje repove zbog divljačkog ponašanja najboljeg švedskog igrača Zlatana Ibrahimovića. Ibra je od početka utakmice bio nervozan, najprije nije htio pružiti ruku kapetanu Češke Tomašu Sivoku, da bi ga poslije i udario.

Češki mediji tvrde da je Ibra kasnije pokušao nasrnuti i na još jednog češkog reprezentativca, a cijeli je slučaj ovako opisao defanzivac Bursaspora Tomaš Sivok.

''Pokušao je udariti laktom i Ladislava Krejčija, a kad sam sve prijavio sucu, počeo je vrištati i prijetiti govoreći da smo tražili i dobili rat.''

Iz BiH se u zadnje dvije godine iselilo 80.000 ljudi, a država nije učinila ništa da ih zaustavi

Trend iseljavanja stanovništva, a naročito mladih ljudi iz BiH je sve izraženiji. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, u protekle dvije godine iz naše zemlje je iselilo više od 80.000 ljudi.

Naročito je alarmantna situacija u pograničnim mjestima, a samo je u januaru iz Livna odselilo 60 porodica. Da situacija bude još teža, doprinosi i nemar države, koja ne poduzima konkretne korake kako bi zaustavili trend iseljavanja.

Iz BiH više ne odlaze samo mladi obrazovani ljudi već cijele porodice bez obzira na nacionalnost. Takva praksa posebno je česta u pograničnim mjestima u BiH, ali i u drugim povratničkim lokalnim zajednicama. O problemu iseljavanja stanovništva iz BiH za Klix.ba su komentarisali Mirhunisa Zukić. predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH i Senad Šepić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

"U našem istraživanju evidentiranja najugroženijih porodica u BiH, koji smo započeli u julu 2013. godine, došli smo do poraznih rezultata da u mjestima gdje je zabilježen najbolji povratak, poput sela oko Zvornika cijele porodice rasprodaju sve što imaju i sele u Francusku. Slična situacija je bila i u Bijeljini, Janji, Bratuncu, Vlasenici i u drugim mjestima. Samo iz Brčkog je u posljednje dvije godine odselilo više od 5.000 osoba", istakla je Zukić.

U januaru 2016. godine 60 porodica iz Livna odselilo iz BiH

Glavni razlog zbog kojeg se sve veći broj građana odlučuje napustiti BiH je loša ekonomska situacija, nemogućnost zaposlenja, naročito mladih ljudi i općenito besperspektivnost. Broj građana koji napuštaju BiH povećan je nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, a samo u januaru 2016. godine oko 60 porodica napustilo je Livno.

"U inostranstvo ne odlaze samo Bošnjaci povratnici, već i srpsko, ali i hrvatsko stanovništvo. Kada je u pitanju Posavina, također imamo alarmantne podatke o broju stanovnika koji odlaze iz BiH. Zatim zapadni dio zemlje, poput Livna, Tomislavgrada, Drvara i drugih mjesta - cijele mjesne zajednice odlaze u inostranstvo", kazala je Zukić.

Ona je dodala kako se Unija za održivi povratak i integracije BiH sprema za jednu veliku kampanju kako bi preventivno djelovali i koliko toliko spriječili odlazak stanovništva. 

"Ono što je važno istaći kada je riječ o iseljavanju jeste da imamo legalne i ilegalne odlaske. Od druge polovine 2015. godine i početka 2016. godine ipak imamo pozitivne naznake o smanjenju broja iseljavanja stanovništva u mjestima gdje se postepeno razvija poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja jagodičastog voća, naročito u Hercegovini", naglašava Zukić.

To upućuje da porodice koje planiraju odlazak mogu promijeniti mišljenje ukoliko vide određenu perspektivu za sebe.

"Mi želimo ljudima predstaviti realnu sliku odlazaka u inostranstvo, jer to nisu obećane zemlje, kako to ljudi često misle prije nego što se odluče za napuštanje BiH. Institucije BiH sistematski moraju početi rješavati problem masovnog iseljavanja stanovništva. Do sada smo imali obećanja pojedinih ministarstava, ali mi ljudima moramo ponuditi konkretne stvari", zaključuje Zukić.

Država nema ozbiljnu strategiju zaustavljanja odlaska stanovništva iz BiH

Da čelni ljudi državnih institucija moraju više uraditi kako bi zaustavili trend odlaska stanovništva BiH smatra i Senad Šepić. On ističe kako vodeće političke elite ovaj problem do sada nisu naročito tretirale.

"Tvrditi kako nam je dobro, a samo toga nismo svjesni je neozbiljno i neodgovorno i daleko od naše stvarnosti. Problem iseljavanja stanovništva vlasti u BiH moraju ozbiljno shvatiti, i suočiti se s tim. Iseljavanja je uvijek bilo i bit će ga i dalje, i ono se ne može zaustaviti. Međutim, mi moramo ponuditi mladim ljudima prije svega posao, kako bi svoju budućnost gradili ovdje. To je goruće pitanje za ovu zemlju i što se prije suočimo sa ozbiljnošću ovog problema, ova država će imati više nade za svoju budućnost", istakao je Šepić u razgovoru za Klix.ba.

Šepić naglašava da je kao poslanik u državnom parlamentu tražio sazivanje zajedničke sjednice oba doma Parlamentarne skupštine BiH, sa tačkom dnevnog reda "Sprečavanje negativnog trenda odlaska ljudi iz BiH, sa posebnim akcentom na odlazak mladih, te utvrđivanje programa za zapošljavanje mladih u 2016. i 2017. godini".

"Nažalost, Zajednički kolegij je odbio da sazove sjednicu sa ovim temama, pravdajući to nadležnostima. Ako iseljavanje, na što ukazuju katastrofalne statistike po ovom pitanju nije zajedničko za sve u Bosni i Hercegovini, onda ne znam šta bi bilo. Ovo je prioritet svih prioriteta. To bi nam trebala biti ključna tačka naše, unutrašnje 'reformske agende'. Kome ostavljamo ovu zemlju, ako mladi i sposobni žele da odu", kazao je Šepić.

Ljudi iz BiH odlaze najčešće jer nemaju posla, ali ima i onih koji odlaze jer su nezadovoljni sistemom funkcionisanja institucija BiH. To se prije svega odnosi na netransparentnost prilikom zapošljavanja, neraspisivanje javnih konkursa, korupcija i još mnogo toga.

Primjer iz Srebrenika gdje je 8.500 nezaposlenih osoba govori da mladi ljudi najviše rade na tome da odu iz BiH.

U takvoj situaciji brojka od 80.000 ljudi koji su iselili iz BiH u prošloj godini nije iznenađujuća.

"Vlast bježi od odgovornosti i stvarnih problema. Na sjednicama parlamenata i vlada na dnevni red se stalno vraćaju teme iz prošlosti, vraćaju se teme oko kojih nema konsenzusa, vraćaju se fabricirani problemi kako bi za neuspjeh u ekonomiji, recimo, mogli optužiti druge kako vas nacionalno ugrožavaju. To je model koji nas je, nažalost, doveo u današnju situaciju u kojoj mladi traže spas van ove zemlje. To je pogubno za budućnost BiH i važno je da se i mladi ljudi pokrenu i dignu svoj glas za zajedničku borbu za egzistenciju i ostanak u svojoj zemlji", zaključuje Šepić.

Dosadašnja iskustva ukazuju da bi ljudi manje iseljavali iz BiH ukoliko bi im se pružila prilika za dostojan rad u vlastitoj državi. U suprotnom građani su spremni na najveće rizike upuštanjem u neizvjesne odlaske u inostranstvo, a naročito mladi ljudi.

Ovim problemom država se mora ozbiljnije pozabaviti ili će BiH dočekati najcrnji scenarij nedostatka stanovništva.

SUTRA PRESUDA ŠEŠELJU ZA ZLOČINE U BIH I HRVATSKOJ

Sutra bi haški sud trebao izreći presudu Vojislavu Šešelju za ratne zločine protiv čovječnosti počinjene u dijelu Hrvatske, Vojvodine i Bosne i Hercegovine, u periodu od 1991. do 1993. godine. 

U Bosni i Hercegovini ta područja obuhvatala su Zvornik, te 'šire područje Sarajeva', Mostar i Nevesinje", navedeno je u optužnici. Upravo u Zvorniku, onom malom, Šešelj je održao miting na kojem je pozvao braću četnike s one strane Drine da očiste Bosnu od pagana i pokažu im put koji vodi na istok, gdje im je i mjesto. 

Ubistva u Zvorniku počela su nekoliko dana nakon Šešeljevog govora.

Presudu gledajte uživo sutra od 10h na Hayat HD-u.

Najbolje plasirana ekipa u regionu Zmajevi izbacili Hrvatsku iz najboljih 20 na novoj FIFA listi!

Nova FIFA rang lista najboljih reprezentacija svijeta bit će objavljena sljedeće sedmice, a već sad je izvjesno da će reprezentacija Bosne i Hercegovine napredovati za jedno mjesto. Pobjedama nad Luksemburgom i Švicarskom naša selekcija od aprila bit će 20. u svijetu te ćemo ujedno biti najbolja plasirana ekipa u regionu.

Upravo će komšije Hrvati ispasti iz top 20 ekipa nakon "kiksa" i neriješenog rezultata protiv Mađarske. Doći će i do promjene na vrhu liste gdje će zasjesti Argentina nakon što su nekoliko mjeseci lidersku poziciju držali Belgijanci.

Čile će imati najbolji plasman u historiji zauzimajući treće mjesto, dok će najveći skok u prvih 20 napraviti Turci koji će sada biti 13. reprezentacija svijeta. Selekcija Švicarske, koju smo jučer pobijedili rezultatom 2:0, na novoj rang listi zauzimat će 14. mjesto.

Nova FIFA rang lista - Najboljih 20:

1. Argentina

2. Belgija

3. Čile

4. Kolumbija

5. Njemačka

6. Španija

7. Brazil

8. Portugal

9. Urugvaj

10. Engleska

11. Austrija

12. Ekvador

13. Turska

14. Švicarska

15. Italija

16. Meksiko

17. Holandija

18. Mađarska

19. Rumunija

20. BOSNA I HERCEGOVINA

PREPOZNAJ SEBE: ILI SI PČELA, ILI SI MUHA!

Jednom su upitali jednog mudrog starca: Vi nam neprestano govorite da pozitivno mislimo. ...

Željeli bismo da nas posavjetujete kako da se suočimo sa sljedećim problemom. Često nam dolaze ljudi koji loše govore o drugima. Govore da lažu, da piju i da su upleteni u nemoralne radnje. Čak nekada nude i neke dokaze. Šta da im odgovorimo.

Starac je počeo da priča:

- Iz iskustva znam da su ljudi podijeljeni u dvije kategorije. Teća kategorija ne postoji; ljudi pripadaju ili jednoj ili drugoj.

Prvi podsjećaju na muhu. Glavna osobina muhe je da nju privlači nečistoća. Kada se, na primjer, muha nađe u bašti punoj cvijeća prekrasnog mirisa, ona ga neće ni primjetiti i zaustaviće se na nekoj nečistoći koju nađe na zemlji. Počeće da kruži unaokolo i osjetiće se sasvim lagodno u smradu. Ako bi muha mogla da govori, a vi zatražili da vam u bašti pokaže ružu, odgovorila bi: “Ja uopšte ne znam kako ruža izgleda. Znam samo gdje da nađem đubre, toalete i blato“.

Postoje ljudi koji podsjećaju na muhu. Ljudi koji pripadaju ovoj kategoriji navikli su da misle negativno i u životu uvijek traže loše strane, nipodaštavajući i odbijajući prisustvo dobra.

Druga kategorija su oni što podsjećaju na pčelu, čija je glavna osobina da uvijek traga za nečim slatkim i prijatnim da bi na to sletjela. Kada bi se pčela našla u sobi prepunoj nečistoće, sa komadićem bombone u uglu, ona bi zanemarila svu onu nečistoću i sletjela na bombonu. Kada biste od pčele zatražili da vam pokaže gde se nalazi baštensko đubre, odgovorila bi: “Ne znam. Mogu ti reći samo gde da nađeš cvijeće, slast, med i šećer.“ Ona zna samo za dobre stvari u životu, dok su joj one hrđave nepoznate. To je druga kategorija ljudi koja ima pozitivne misli i vidi samo dobru stranu stvari. Oni se uvijek trude da prikriju zlo kako bi zaštitili bližnje; naprotiv, ljudi prve kategorije se trude da izlože zlo i da ga iznesu na površinu.

Ray-Ban Clubmaster: Savršen (modni) dodatak proljeću!

Sunčane naočale Ray-Ban Clubmaster modni su klasik nad klasicima koji nam nikada neće dosaditi!

Priča o obožavanom modnom kultu - Ray-Banu, najčešće se svodi na tri dobro znane riječi. Aviator, Wayfarer i... Clubmaster! One prve, stvorene za američke pilote, toliko su u našim životima da ih i nije potrebno predstavljati, Wayfarer nas uvijek iznova osvaja jedinstvenim i univerzalnim dizajnom, dok mitski Clubmaster donosi vintage-šarm u novim, suvreemnim interpretacijama.

S obzirom na to da je sezona lova na sunčane naočale uveliko počela, naši modni radari registrirali su jednu slatku prijetnju vašem novčaniku. Retro-cool Clubmasterice od poliranog crnog acetata i metala svakom će (pro)ljetnom outfitu dati jednu novu dimenziju, a usto vas i savršeno zaštititi od sunca.

Riječ je o kultnom modnom klasiku s kojim nema greške, i koji nikada neće dosaditi. Posebno u ovoj tako jednostavnoj, a opet tako cool izdvedbi.

Cijena ovog modela u online shopu Net-a-porter iznosi 150 eura

Pojedini vlasnici ugostiteljskih objekata "trljaju" ruke CIJENE DIVLJAJU, A LJETO NIJE NI POČELO: U Hrvatskoj kafa sa šlagom 14 maraka

Iako kalendarski ljeto nije stiglo, visoke temperature su već "natjerale" mnoge ugostitelje u susjednoj nam Hrvatskoj da cijene u svojim objektima dignu maksimalno zbog velikog broja turista.

Tako na Jadranu cijene već divljaju, a tome u prilog ide i računi koje su objavili mediji u Hrvatskoj.

Na terasi jednog od barova u Rovinju, kapućino se već naplaćuje 36 kuna (nešto više od 9 KM), a kafa sa šlagom 54 kune (14 KM). Irska kafa košta čak 80 kuna (skoro 21 KM).

Vlasnik tog bara kazao je kako domaćim gostima nudi 50 posto popusta.

Obična espreso kafa u spomenutom baru s pogledom na more košta “samo” 19 kuna (5 KM).

Bivši selektor oduševljen igrom Zmajeva HADŽIBEGIĆ: Pobjeda protiv Švicarske došla je u pravo vrijeme!

Legenda bh. nogometa Faruk Hadžibegić je sa posebnim zanimanjem pratio utakmicu naše reprezentacije protiv Švicarske koju su naši nogometaši igrali u Cirihu sinoć i riješili je u svoju korist.

Zaslužena pobjeda

Bivši selektor našeg nacionalnog tima je za "Avazov" portal kazao kako je izuzetno zadovoljan viđenim u utakmici protiv Švicarske i da je to put kojim moramo nastaviti.

- Lično mislim da je pobjeda protiv Švicarske došla u pravo vrijeme, jer da smo izgubili stvorila bi se jedna negativna atmosfera. Smatram da će ova pobjeda dobro doći na sportskom planu. Pobjeda je sasvim zaslužena i mislim da smo ubjedljivo bolji od Švicarske i kako smo igrali za mene bi bilo iznenađenje da je bilo koji drugi rezultat bio na kraju utakmice osim našeg trijumfa - kazao je za početak Hadžibegić.

Sadašnji trener francuskog Valenciennesa naglasio je kako nakon pobjede protiv Švicarske tek možemo da žalimo za propuštenim plasmanom na Evropsko prvenstvo u Francuskoj, zato što bi tamo sigurno imali priliku ostvariti dobar rezultat.

- Apsolutno da postoji žal. Mislim da smo sami krivi što nismo otišli na EP. To je ogromna šteta i sportska i financijska, a imali smo priliku. Sami smo sebe eliminisali. Neodlaskom na EP ove godine sami sebi smo stavili omču oko vrata, jer sada nemamo nikakvog prostora za bilo kakve kalkulacije gledajući utakmice koje nas očekuju u septembru - kazao je Hadžibegić.

Sve osim pobjede ne bi bilo normalno

Hadžibegić je posebno istakao odličnu igru našeg tima na svim pozicijama i zaključio kako je sinoćnja pbjeda bila jedna od najboljih utakmica u posljednjih nekoliko godina koju je naša reprezentacija odigrala.

- Mi smo odigrali jedan fenomenalan susret. Svi su bili maksimalno angažovani, borbeni, potpuno koncentrisani. Svakako jedna od najboljih utakmica naše reprezentacije u posljednjih nekoliko godina. Igrali smo onako kako mi trebamo uvijek igrati i kako svi očekujemo od reprezentacije. Apsolutno sam zadovoljan i nisam nimalo iznenađen, jer sve osim naše pobjede sinoć ne bi bilo normalno - rekao je Hadžibegić.

Upitan da prokomentariše i debitante u našem nacionalnom timu koji su igrali u utakmicama protiv Luksemburga i Švicarske, Hadžibegić je rekao da je generalno zadovoljan svim igračima.

- Stil i način igre više gledam. Svi su bili dobri, opravdali poziv, a izbor prepuštam Baždareviću - rekao je kratko Hadžibegić.

Nemamo drugog puta osim plasmana na SP

U septembru počinju kvalifikacije za SP u Rusiji, a naši najbolji nogometaši su u nezgodnoj grupi sa Belgijom i opasnom Grčkom. Hadžibegić smatra da moramo ispraviti greške iz kvalifikacija za EURO u Francuskoj.

- Razočarali smo neodlaskom na EP. Sami smo sebe eliminisali, prema tome mi jednostavno nemamo drugog puta osim plasmana na SP. Moramo ići utakmicu po utakmicu i pobjeđivati - zaključio je za kraj Hadžibegić.