zrečena mu je jedinstvena kazna u trajanju dvije godine koja neće biti izvršena ukoliko Džindo ne počini novo krivično djelo u naredne četiri godine
Aktuelni direktor IP Krivaja i bivši direktor Centra Skenderija, Suad Džindo osuđen je na uslovnu kaznu od dvije godine zbog zloupotrebe položaja i nesavjesnog rada u službi. Zaposlenik Centra Skenderija, Džemal Dragolj koji je također bio obuhvaćen optužnicom, oslobođen je.
Džindi je izrečena kazna od godinu dana za zloupotrebu položaja, a za nesavjestan rad u službi je dobio kaznu od godinu dana i dva mjeseca. Izrečena mu je jedinstvena kazna u trajanju dvije godine koja, kako je pojasnio Sudija Husein Delalić, predsjedavajući Vijeća Kantonalnog suda Sarajevo, neće biti izvršena ukoliko Džindo ne počini novo krivično djelo u naredne četiri godine.
Optužnica je Džindi stavljala na teret krivična djela počinjena u periodu od 2007. do 2011. godine. Prema optužnici, bivši direktor Skenderije je na račun ovog kantonalnog preduzeća opremio svoj stan. Optužnica ga također tereti da je oštetio Skenderiju prilikom organizovanja predstave “Stanglers” u plesnoj dvorani, te da je kršio zakon kod zaključivanja ugovora o djelu i o vršenju privremenih poslova ugostiteljstva.
- Džindo je obavljajući funkciju generalnog direktora „Centar Skenderija“ i predsjednika Udruženja FK „Bosna Sarajevo“, iskoristio svoj službeni položaj te na teret proračuna privrednog subjekta „Centar Skenderija“ zaključivao Ugovore o djelu sa Udruženjem Fudbalski klub „Bosna Sarajevo“ čiji je bio predsjednik i članovima kluba – fudbalerima A.B., E.Č., S.Č., N.Č., A.D., A.D., Dž.G., A.H., A.K., A.K. i A.S., za izvršenje poslova i radnih zadataka, koji nisu predviđeni Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dohodak, oštetivši preduzeće za ukupni iznos 332.131 KM, stoji u optužnici Kantonalnog tužilaštva.
Navodi se i da je Džindo iskoristio svoj službeni položaj koristeći debitnu karticu za plaćanje obaveza, kupovine, reprezentacije, troškova noćenja i dr., a koji iznosi su plaćani od društva KJP „Centar Skenderija“ d.oo. Sarajevo, a propustio je pravdati finansijske račune i predavati ih, pisali smo u oktobru 2010. kada je podignuta optužnica protiv Suada Džinde.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo je najavilo žalbu na sankciju i oslobađajući dio presude.
Na nepravilnosti u poslovanju Skenderije ukazala je Višnja Marilović, koja je zbog prosljeđivanja dokaza kantonalnom Tužilaštvu dobila otkaz. Uslijedile su prijetnje, policijska zaštita i sudski proces.
Džindi je izrečena kazna od godinu dana za zloupotrebu položaja, a za nesavjestan rad u službi je dobio kaznu od godinu dana i dva mjeseca. Izrečena mu je jedinstvena kazna u trajanju dvije godine koja, kako je pojasnio Sudija Husein Delalić, predsjedavajući Vijeća Kantonalnog suda Sarajevo, neće biti izvršena ukoliko Džindo ne počini novo krivično djelo u naredne četiri godine.
Optužnica je Džindi stavljala na teret krivična djela počinjena u periodu od 2007. do 2011. godine. Prema optužnici, bivši direktor Skenderije je na račun ovog kantonalnog preduzeća opremio svoj stan. Optužnica ga također tereti da je oštetio Skenderiju prilikom organizovanja predstave “Stanglers” u plesnoj dvorani, te da je kršio zakon kod zaključivanja ugovora o djelu i o vršenju privremenih poslova ugostiteljstva.
- Džindo je obavljajući funkciju generalnog direktora „Centar Skenderija“ i predsjednika Udruženja FK „Bosna Sarajevo“, iskoristio svoj službeni položaj te na teret proračuna privrednog subjekta „Centar Skenderija“ zaključivao Ugovore o djelu sa Udruženjem Fudbalski klub „Bosna Sarajevo“ čiji je bio predsjednik i članovima kluba – fudbalerima A.B., E.Č., S.Č., N.Č., A.D., A.D., Dž.G., A.H., A.K., A.K. i A.S., za izvršenje poslova i radnih zadataka, koji nisu predviđeni Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dohodak, oštetivši preduzeće za ukupni iznos 332.131 KM, stoji u optužnici Kantonalnog tužilaštva.
Navodi se i da je Džindo iskoristio svoj službeni položaj koristeći debitnu karticu za plaćanje obaveza, kupovine, reprezentacije, troškova noćenja i dr., a koji iznosi su plaćani od društva KJP „Centar Skenderija“ d.oo. Sarajevo, a propustio je pravdati finansijske račune i predavati ih, pisali smo u oktobru 2010. kada je podignuta optužnica protiv Suada Džinde.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo je najavilo žalbu na sankciju i oslobađajući dio presude.
Na nepravilnosti u poslovanju Skenderije ukazala je Višnja Marilović, koja je zbog prosljeđivanja dokaza kantonalnom Tužilaštvu dobila otkaz. Uslijedile su prijetnje, policijska zaštita i sudski proces.
Žurnal je o sumnjivim poslovima Suada Džinde pisao još 2011. godine, kada ga je Vlada Federacije imenovala na mjesto direktora Krivaje na period od šest mjeseci.
Suad Džindo, kadar Stranke za BiH, na direktorsku poziciju dolazi sa mjesta direktora Privrednog grada Skenderija u trenutku kada se dugovanja Krivaje procjenjuju na oko 120 miliona KM.
Koliko je iskrena namjera Vlade da Krivaju izvuče iz krize svjedoči i činjenica da na njeno čelno mjesto Džindo dolazi nakon što je u bivšem matičnom preduzeću godinama poslovao sa gubitkom. Tako je prošla, 2010. godina, zaključena sa blizu 700.000 KM gubitka, početak godine obilježio je krah sajamskih manifestacija a problem sa zakupcima u Privrednom gradu nikada nije riješen.
Suad Džindo, kadar Stranke za BiH, na direktorsku poziciju dolazi sa mjesta direktora Privrednog grada Skenderija u trenutku kada se dugovanja Krivaje procjenjuju na oko 120 miliona KM.
Koliko je iskrena namjera Vlade da Krivaju izvuče iz krize svjedoči i činjenica da na njeno čelno mjesto Džindo dolazi nakon što je u bivšem matičnom preduzeću godinama poslovao sa gubitkom. Tako je prošla, 2010. godina, zaključena sa blizu 700.000 KM gubitka, početak godine obilježio je krah sajamskih manifestacija a problem sa zakupcima u Privrednom gradu nikada nije riješen.
Oni koji mu osporavaju menadžerske sposobnosti, zamjeraju mu i olako mijenjanje stranačkih dresova, prelazak iz SDA u SBiH. U proljeće ove godine Tužilaštvo Kantona Sarajevo pokrenulo je predistragu na osnovu anonimne prijave podnesene protiv Suada Džinde zbog nepravilnosti u poslovanju, kada su se radnici centra žalili da obavljaju poslove koji nisu u opisu njihovog radnog mjesta. Navedeno je tada da je u jeku krize kupljen novi audi vrijedan 100.000 KM, dok je za reprezentacjiu trošeno 70.000 KM godišnje, pisali smo u avgustu 2011.
U februaru naredne godine, kada se pod težinom snijega srušio krov Ledene dvorane Centra Skenderija, Žurnal je donio tekst o tome kako je popravljan taj isti krov, manje od godinu dana prije rušenja.
Pritisnut zahtjevima resornog ministarstva, Džindo dakle tek u aprilu 2011. godine, navrat, nanos počinje rekonstrukciju krova Ledene dvorane. Bez objavljivanja tendera. Angažirao je nekoliko izvođača radova, između ostalih, Saplast i Bitumenku.
Pitanje je šta su zaista uradili? Kakav su zapavo nalog imali? Jedna se činjenica, međutim, iskristalizirala: nije bilo namjere da se posao uradi kako treba!
Trebao je to, navodno biti još jedan Džindin „posao na papiru“, a podsjetimo samo kako je svojevremeno izjavio da je oko 220.000 KM dovoljno za popravku krova. Pa, kako je moguće da krov bude srušen i pored toga što su raspolagali sa skoro četiri puta više novca nego je trebalo?
Objavili smo i tekst o ugovorima o djelu koje je Suad Džindo zaključivao.
Kompletan drugoligaški fudbalski tim u Ligi Federacije BiH, FK Bosne iz Sarajeva, kojima je predsjednik kluba bivši direktor Skenderije Suad Džindo, nekoliko godina je bio i na platnom spisku sarajevskog preduzeća! Radili su po ugovoru o djelu. Pazite sad: kao radnici na održavanju hortikulture!?
Ovi su “baštovani”, od početka 2007. do polovine 2011. godine, Skenderiju koštali skoro pola miliona KM!
Žurnal je došao u posjed ugovora koji je Suad Džindo zaključio sa firmom Linden d.o.o. o iznajmljivanju Doma mladih za after party Sarajevo film festivala.
U ugovoru, koji je u posjedu Žurnala, uopće nije navedena njegova vrijednost, ali se zato najviše stavki odnosi na obaveze koje ugovorom ima Skenderija. Ovo je preduzeće zapravo preuzelo obavezu za kompletnu organizaciju programa, angažman osoblja a čak se, u korist firme Linden, odreklo i deset posto zarade od šanka.
U februaru naredne godine, kada se pod težinom snijega srušio krov Ledene dvorane Centra Skenderija, Žurnal je donio tekst o tome kako je popravljan taj isti krov, manje od godinu dana prije rušenja.
Pritisnut zahtjevima resornog ministarstva, Džindo dakle tek u aprilu 2011. godine, navrat, nanos počinje rekonstrukciju krova Ledene dvorane. Bez objavljivanja tendera. Angažirao je nekoliko izvođača radova, između ostalih, Saplast i Bitumenku.
Pitanje je šta su zaista uradili? Kakav su zapavo nalog imali? Jedna se činjenica, međutim, iskristalizirala: nije bilo namjere da se posao uradi kako treba!
Trebao je to, navodno biti još jedan Džindin „posao na papiru“, a podsjetimo samo kako je svojevremeno izjavio da je oko 220.000 KM dovoljno za popravku krova. Pa, kako je moguće da krov bude srušen i pored toga što su raspolagali sa skoro četiri puta više novca nego je trebalo?
Objavili smo i tekst o ugovorima o djelu koje je Suad Džindo zaključivao.
Kompletan drugoligaški fudbalski tim u Ligi Federacije BiH, FK Bosne iz Sarajeva, kojima je predsjednik kluba bivši direktor Skenderije Suad Džindo, nekoliko godina je bio i na platnom spisku sarajevskog preduzeća! Radili su po ugovoru o djelu. Pazite sad: kao radnici na održavanju hortikulture!?
Ovi su “baštovani”, od početka 2007. do polovine 2011. godine, Skenderiju koštali skoro pola miliona KM!
Žurnal je došao u posjed ugovora koji je Suad Džindo zaključio sa firmom Linden d.o.o. o iznajmljivanju Doma mladih za after party Sarajevo film festivala.
U ugovoru, koji je u posjedu Žurnala, uopće nije navedena njegova vrijednost, ali se zato najviše stavki odnosi na obaveze koje ugovorom ima Skenderija. Ovo je preduzeće zapravo preuzelo obavezu za kompletnu organizaciju programa, angažman osoblja a čak se, u korist firme Linden, odreklo i deset posto zarade od šanka.
Za period od 23. do 31. jula 2010. godine, koliko je ugovor važio, Džindo se obvezao organizatoru osigurati tehničko osoblje, hostese, zaštitare... Ustupiti čak i pet parking mjesta za klijente firme Linden.
Najzanimljiviji je, ipak, dio priče koji se tiče ugovora o saradnji potpisanih sa devet ljudi angažiranih u organizaciji i realizaciji programa. Ugovore je potpisao Džindo, dakle, organizaciju programa i u ovom segmentu nije kreirala firma Linden već Skenderija?!
U junu 2012. godine smo pisali o dugovanjima Krivaje prema bivšim i tadašnjim radnicima ovog preduzeća, koja su prema procjenama iznosila oko 100 miliona maraka.
U junu 2012. godine smo pisali o dugovanjima Krivaje prema bivšim i tadašnjim radnicima ovog preduzeća, koja su prema procjenama iznosila oko 100 miliona maraka.
S.S. je sudskom presudom vraćen na posao, ali nema volje u menadžmentu Krivaje da mu isplati 46 plata zbog nezakonitog otkaza. Da priča bude još skandaloznija, i pravni sistem je očigledno zakazao pa menadžment Krivaje može da odlučuje hoće li, i kada će novac isplatiti. A riječ je o desetinama hiljada maraka koje duguju samo S.S.
- Za sve se pita Suad Džindo. Iako nije više generalni direktor i dalje se tako ponaša, kazao je za Žurnal.
S.S. nije ni vraćen na svoje prijašnje radno mjesto, već u lakirnicu. Radnici to smatraju radnim mjestom "po kazni".
Džindo je u septembru 2012. godine, iako tada već bivši direktor Krivaje u stečaju, potpisao ugovor o pozajmici 110.000 KM živiničkom Konjuhu.
Dogovor sa Džindom o pozajmici 110.000 KM, kazao je, uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su sindikalci Konjuha, tokom sastanka sa premijerom Nikšićem u Sarajevu, dobili obećanje da će Vlada vrlo brzo učiniti nešto kako bi bar olakšali trenutnu situaciju radnicima, koji već godinu od firme nisu dobili ni pfeninga.
- Za sve se pita Suad Džindo. Iako nije više generalni direktor i dalje se tako ponaša, kazao je za Žurnal.
S.S. nije ni vraćen na svoje prijašnje radno mjesto, već u lakirnicu. Radnici to smatraju radnim mjestom "po kazni".
Džindo je u septembru 2012. godine, iako tada već bivši direktor Krivaje u stečaju, potpisao ugovor o pozajmici 110.000 KM živiničkom Konjuhu.
Dogovor sa Džindom o pozajmici 110.000 KM, kazao je, uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su sindikalci Konjuha, tokom sastanka sa premijerom Nikšićem u Sarajevu, dobili obećanje da će Vlada vrlo brzo učiniti nešto kako bi bar olakšali trenutnu situaciju radnicima, koji već godinu od firme nisu dobili ni pfeninga.
Nema komentara:
Objavi komentar