SKANDALOZNA PLJAČKA BUDŽETA: Federalnoj vladi prijeti finansijski krah - tuži je hiljade činovnika, a među njima čak i pravobranioci!

Prema pouzdanim saznanjima Slobodne Bosne, u pravoj poplavi tužbi vladinih činovnika i nemještenika koji su izgubili svaki osjećaj za realnost, po visini odštetnih zahtjeva dominiraju tužbe bivših i aktuelnih pravobranilaca, dakle onih koje poreski obveznici plaćaju da štite državni interes i koji po službenoj dužnosti zastupaju vladu pred sudovima BiH

Budžetski koirsnici u Federaciji BiH potražuju oko milijardu KM po osnovu raznih tužbi iz domena radnopravnih odnosa, otkrio je nedavno u javnom istupu federalni premijer Fadil Novalić.

Vlada Federcije BiH taj problem razmatrala je na posebnoj sjednici, rekao je Novalić, požalivši se da je ovo postao najveći društveni problem, veći čak i od onog s kojim su suočeni penzioneri.

U Vladi razmišljaju da ta potraživanja pretvore u javni dug jer je to jedini način da se smanji pritisak na budžete.

Koristeći nedefinisano i slabo radnopravno zakonodavstvo, mekano sudstvo i organizovan nastup, javni službenici u Federaciji BiH potražuju milijarde, a tačan iznos ne zna ni federalni premijer budući da tužbe prestižu jedna drugu.

- Stvari su izmakle kontroli i mi smo zaprepašteni da se potraživanja po takvim tužbama po osnovu tri-četiri godine kreću od 4-5 hiljada do 118 hiljada KM. Zamislite nekoga ko prima redovno platu i na kraju nakon četiri godine podnese tužbu i dobije 118 hiljada KM. Ne znam tačku na svijetu gdje je to moguće, ističe Novalić.

Dodaje da se Federacije BiH mora braniti po svaku cijenu nazvavši ovo alarmantnom situacijom.

Prva linija odbrane, ističe federalni premijer, bit će izmjena zakonodavstva.

- Više nikada nećemo dopustiti da se na taj način napadne država jer s obzirom na situaciju, ako bi se to nastavilo, morali bismo napraviti nekakav stečaj nad sadašnjim budžetima na svim nivoima, istakao je Novalić.

Prema pouzdanim saznanjima Slobodne Bosne, u pravoj poplavi tužbi vladinih činovnika i nemještenika koji su izgubili svaki osjećaj za realnost, po visini odštetnih zahtjeva dominiraju tužbe bivših i aktuelnih pravobranilaca, dakle onih koje poreski obveznici plaćaju da štite državni interes i koji po službenoj dužnosti zastupaju vladu pred sudovima BiH.

Tako je, primjerice, Azra Olovčić, u svojstvu zamjenice federalnog pravobranioca, ispostavila astronomski odštetni zahtjev u visini od 114.000 KM a sve na ime navodno neisplaćenih plaća i drugih novčanih potraživanja koja im je garantirao bivši zakon o radu, odnosno granski kolektivni ugovor. Da apsurd bude potpun, u sporu se pojavljuju dvije strane: tužiteljicu Azru Olovčić zastupa advokatica Amra Gurda a Vladu Federacije Federalno pravobranilaštvo, dakle institucija u kojoj je Azra Olovčić zaposlena!

Identičan odštetni zahtjev, u visini od 114.000 KM, ispostavila je još jedna zamjenica federalnog pravobranioca, Zijada Kučuković. I ona smatra da je zakinuta za plaće i druga novčana potraživanja pa se pridružila cijeloj armiji činovnika i namještenika koji sudskim putem traže hljeba preko pogače.

Nermina Deljkić i Mediha Mehonić nešto su skromnijih zahtjeva, traže 91.500. KM po istom ili sličnom „pravnom osnovu“ kao i Olovčič i Kučuković. Zanimljiva je činjenica da se Azra Olovčić, Alaudin Mešetović, Zijada Kučuković, Spomenka Jukić, Branka Delić i Inda Ažman, svi bivši ili aktuelni djelatnici Federalnog pravobranilaštva, spominju u nekoliko odvojenih sudskih sporova u kojima traže nadoknadu neisplaćenih plaća i ostalih potraživanja. U jednom zahtjevu spominje se iznos od 23.000, a u drugom 33.000 KM.

Treba li uopće spomenuti da Vlada Federacije BiH nema apsolutno nikakvih šansi u ovim sporovima budući da njene interese pred sudovima štite upravo oni koji su izravno zainteresirani da Vlada izgubi svaki takav spor!

LJUBIĆ: Mesić je danas branitelj velikobošnjačke hegemonističke politike

ZAGREB - U sklopu rasprave u hrvatskom Saboru o točki dnevnoga reda “Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti“ dominantan je bio govor o političkom nasljeđu bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.

Sudjelujući u raspravi dr. Božo Ljubić je naglasio da je ovaj govor o političkom nasljeđu političara Mesića prvenstveno govor o nama samima, govor o Hrvatskoj, javlja Hrvatski Medijski Servis
„I kada je političar Mesić “ustašovao” u Melbournu, i kada je hrvatskim Srbima poručivao da mogu otići iz Hrvatske, ali sa sobom mogu ponijeti samo onoliko zemlje koliko su donijeli na svojim opancnima kada su dolazili, i kada je svjedočio u Den Haagu, to je radio javno, ili je barem javnosti sve to bilo poznato, pa ga je Hrvatska ipak dva puta izabrala za predsjednika. Stoga je to prvenstveno govor o Hrvatskoj, kazao je Ljubić.

Osvrćući se na današnje Mesićevo djelovanje Ljubić je kazao:
– Bivši predsjednik Mesić danas djeluje u BiH kao branitelj velikobošnjačke hegemonističke politike političkog Sarajeva, što je štetno za političke interese Hrvata u Bosni i Hercegovini, a time i hrvatske nacionalne interese. Etiketiranje većine hrvatskog naroda za ustašoidnost i fašistoidnost što radi bivši predsjednik Mesić, i ne samo on, već i neki predstavnici ovog Sabora, ja mogu ocjeniti samo kao nacvionalni mazohizam, ili nacionalnu autodestruciju.

Vraćajući se s komemoracije žrtvama u Jasenovcu, 22.-ovog mjeseca, slušam na radiju Slobodna Europa (amaričkom radiju s sjedištem u Pragu) kako je danas održana komemoracija žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu na kojoj nije bilo antifašista, niti predstavnika Srba i Židova!? Što to znači? , upitao se Ljubić, te zaključio: – Da smo nas nekoliko tisuća koji smo tamo bili fašisti, ili da Branko Lustig nije Židov, ili da svećenici srpske pravoslavne crkve nisu Srbi?!

– Kolegice i kolege, onima među nama koji imaju problema s pojmovnim i suštinskim određenjem glede fašizma i antifašizma preporučujem da pročitaju esej bivšeg SDP-ova ministra Gvozdena Flege iz 1996 pod naslovom:”psihička struktura antifašizma”., preporučio je Ljubić.

Američki časopis: VUČIĆ LAŽNI EVROPEJAC ZBOG OČUVANJA VLASTI, uspeo da uguši opoziciju

Američki časopis Forin Polisi smatra da izborna pobeda predsednika Vlade Srbije i lidera Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića ne ukazuje da su u Srbiji široko prihvaćene zapadne vrednosti i priključenje Evropskoj uniji (EU), već da je on, čvrstim stilom vladavine, uspeo da uguši bilo kakvu ubedljivu opoziciju.

U tekstu, pod naslovom „Zašto izbori u Srbiji nisu razlog za veselje“, list navodi da su mnogi međunarodni posmatrači vanredne izbore, održane 24. aprila, opisali kao referendum o članstvu Srbije u EU i da je SNS, koja podržava priključenje Uniji, osvojila više od 48 odsto glasova, zbog čega će zadržati kontrolu nad parlamentom još četiri godine.

Vučić je, prema rečima stručnjaka za Balkan sa Univerzitetskog koledža London Erika Gordija, neutralisao sve potencijalne izvore opozicije – ne postoje ubedljive opozicione partije, dok je kontrola medija i informacija gotovo potpuna.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman Rajts Voč je prošle godine u pismu američkom potpredsediku Džozefu Bajdenu ukazala na ograničavanje medijskih sloboda u Srbiji i „mešanje politike“ u izveštavanje, uz ocenu da novinari rade u „neprijateljskom okruženju“.

Slično upozorenje je objavila i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), podseča Forin Polisi, navodeći i tvrdnje da je Vučić političku opoziciju potisnuo i kampanjom borbe protiv korupcije.

Prema oceni američkog časopisa, malo je verovatno da je, uz takvo nedemokratsko ponašanje, Vučićeva podrška priključenju EU zasnovana na iskrenom poštovanju evropskih vrednosti i vladavine prava.

Forin polisi smatra da bi na njega trebalo gledati kao na oportunistu kojeg interesuje malo šta, osim očuvanja vlasti. Vučić želi da stekne saveznike u Briselu, ali je obećao i jačanje veza Srbije sa Rusijom, navodi Forin Polisi.

Američki časopis ukazuje i da je on, kao ministar informisanja tokom vladavine srpskog lidera Slobodana Miloševića, bio odgovoran za razvoj propagandne ratne mašine.

Vučićevi protivnici tvrde da je njegov uspon, uz nezainteresovanost EU za metode vladavine u Srbiji, oslabio podršku Uniji.

Gordi smatra da je EU podržala Vučića zbog njegove spremnosti da normalizuje odnose sa Kosovom.

Prema rečima Gordija, izgleda da se Vučić dogovorio da će, ukoliko bude sarađivao sa Kosovom, EU tolerisati sve što radi u Srbiji.

To je posebno veliko razočaranje za ljude koji su od EU napravili neku vrstu životnog cilja, smatrali da je identitet Evrope suštinska demokratija i gledali na Uniju kao na garanta ljudskih prava, izjavio je Gordi.

Prema istraživanjima javnog mnenja, 48 odsto stanovništa Srbije podržava priključenje EU, u odnosu na 51 odsto iz 2014. i 65 odsto iz 2009. godine. Jedan od razloga pada podrške je verovanje da EU više ne može garantovati političku i ekonomsku stabinost.

Kao još jedan od dokaza za jačanje antievropske struje u srpskoj politici, Forin Polisi navodi povratak ekstremne desnice u parlament i podatak da je Srpska radikalna stranka treća po broju glasova osvojenih na izborima.

Forin Polisi zaključuje da je vreme da se EU urazumi i shvati da prepuštanje oportunističkom populisti da vodi narod Srbije u Uniju nije način za ulazak te zemlje u naručje Evrope.