Bijele trake i čaršafi bili su uvod u prijedorski genocid, zapravo kopija Hitlerovog fašizma i to u 20. vijeku, kada su gospodari smrti ubijali sve od beba do najstarijih Prijedorčana, jer nisu bili isti kao njihovi satrapi. Masovna istrebljenja rezultirala su hiljadama ubijenih, raseljenih, od čega je i sada nekoliko hiljada onih koji se vode kao nestali.
Kako su mogli nestati? Kako je tako mali broj egzekutora procesuiran? Kako to da aktuelni načelnik Prijedora, kao tadašnji SDB-ovac nikada nije odgovarao za zločine? Kako to da isti Pavić s cinizmom govori o zločnima njegovih sunarodnika nad druga dva naroda? Kako Pavić, osvjedočeni dušmanin države Bosne i Hercegovine, može biti nosilac evropske nagrade? Po kojim kriterijima?
Sva ova pitanja bez pokušaja za odgovor, zapravo su tako jednostavna i razumna, postavljena su na skupovima posvećenim Danu bijelih traka širom Australije, prema ranije dogovorenom programu AUBHA.
Glavna manifestacija obilježavanja Dana bijelih traka održana je 29. maja u Adelaidu (Južna Australija) u organizaciji Bosanske muslimanske zajednice, uz podršku svih bh organizacija Adelaida. Tužno ali dostojanstveno okupljanje prošlo je u prisjećanju na događaje iz 1992. godine u Prijedoru. Skupu se obratio i Safet Alispahić, koordinator AUBHA, kome nije bilo teško da iz Sydneya ode na ovaj skup.
U nedjelju 30. maja, utakmica izmedju FK 'Gazije' (klub bh zajednice) i Camden Tigers u Sydneyu počela je fatihom i minutom ćutnje. U znak solidarnosti i sjećanje na teške prijedosrke dane svi igrači su nosili bijele trake tokom cijele utakmice,
U Melbournu, gdje ima puno preživjelih Prijedorčana, održan je čas sjećanja na prijedorski holokaust u Islamskom centru Deer Park. Takodje, u 70-tak kilometara udaljenom Geelongu, u organizaciji KUD ,Zlatni ljiljan' na trenutak je otrgnuto od zaborava sjećanje na svaku vrstu obespravljenosti Prijedorčana od prije 24 godine. Podvučeno je da mladi imaju obavezu da pamte šta su preživjeli njihovi najmiliji, posebno oni koji su izgubili i roditelje, i braću i sestre, svoje sinove i kćeri...
Zajednica u Perthu je na svoj način u Bosanskom sportskom i rekreacionom centru, simbolično s bijelim trakama oko rukava, pridružila se solidarnom suosjećanju sa prijedorskim žrtvama, golorukim civilima, djeci, starim, kojima oduzeše pravo na život, sa onim koji preživješe ovozemaljski džehenem, da pate do kraja života.
U Sydneyu 31. maja bilo je posebno tužno. Udruženje penzionera je preuzelo na sebe organizaciju u ime AUBHA, za što je posebnu zahvalnost za dobru organizaciju uputio Safet Alispahić, koji je ujedno donio i poruke iz Adelaida.
Ovaj skup je otvoren s porukama koje cijeli svijet zna o trakama, koje su bile bijele a kod njemačkih Jevreja žute, ali sa znakom jednakosti izmedju Hitlerovog i miloševićevskog fašizma i njegovih sljedbenika. Svi su nosili bijele trake oko rukava.
Koordinator AUBHA, g. Safet Alispahić, je vraćajući se u te teške prijedorske dane, ujedno povukao paralelu izmedju stradanja i života, izmedju preuzimanja odgovornosti za svoju sudbinu i čekanja da neko za nas nešto učini. U tom smislu, da se ne bi dogadjali novi Prijedori i nove Srebrenice, pozvao je sve prisutne i putem medija, da svi koji do sada nisu glasali na izborima u BiH, da glasaju, da se registruju prethodno, da na najbolji način pomognu da preživjeli lakše prebole svoje najmilije, da rodoljubiva svijest bude vodilja u bolje vrijeme naše prve domovine Bosne i Hercegovine.
Na ovom skupu solidarnosti sa žrtvama bijelih traka, bilo je i autentičnih predstavnika koji su sa suzama i na jedvite jade, uspjeli prenijeti mali djelić tih strahota prijedorskih, kada je bilo teško biti nesrbin.
Kao dijete i sama žrtva srebreničke apokalipse, Mirsada Alemić Helać, sada fakultetski obrazovana, vrlo nadahnuto je izrecitovala poemu ,Majka Prijedorčanka'.
Poslije ovog skupa na licima svih prisutnih ocrtavao se bol i suosjećanje sa poniženim, protjeranim, ubijenim, obespravljenim, onima koji prođoše konclogore u okolini Prijedora i na Manjači.
Nauk budućim generacijama, da se pamti, da se ne zaboravi, da se ne oprosti dželatima, koji bez duše i danas negiraju masovna ubistva, progone, pustošenja, bez imalo kajanja i pokušaja stvaranja nade za normalan (su)život.
Fahir Zečević, glasnogovornik AUBHA
1. jun 2016.
Nema komentara:
Objavi komentar