Bogumili, drevna kršćanska sekta koja je dio historije Bosne i Hercegovine više nego ijedne druge zemlje na Balkanu, i dalje postoji, sudeći prema Centru balkanskih bogumila koji je formiran i djeluje u Zagrebu pod vodstvom izvjesnog Blaženog Ivana Bogumila.
Ova organizacija ili grupa poštovalaca i sljedbenika bogumilstva, kršćanskog učenja koje se pojavilo oko 10. stoljeća na ovim prostorima i smatrano je herezom, ima svoju internetsku stranicu i Facebook profil s više od 2.000 članova.
Osnivač ove organizacije prepun je pozitivnih riječi o Bosni i Hercegovini.
Za njega navode da je mislilac, pisac, pjesnik, muzičar...
Narodna vjera
Duhovni učitelj zagrebačkih bogumila o BiH kaže da je to "nebeski vrt koji cvjeta", a bh. građane opisao je kao "stablo buduće civilizacije svjetla".
- Obožavam BiH kao da sam Bosanac napola.
Zbog čuvanja bogumilskog križa i širenja mira. BiH protiv svjetske vlade i kumira – navodi, između ostalog, Ivan Bogumil.
Ivan Bogumil osnivač zajednice: BiH nebeski vrt koji cvjeta
Kako ističu, njihov cilj je "upoznavanje s duhovnom školom suvremenih bogumila koju vodi veliki mistik i duhovni učitelj današnjice".
- Bogumilski pokret predstavljen je u više država svijeta. Velika čast nam je imati ga na Balkanu, kolijevci bogumila.
Sjedište nam je u Hrvatskoj, ali u perspektivi, nadamo se imati centre širom Balkana.
Bogumilstvo leži u praosnovi svih kultura, naroda i nacija zemlje - istaknuto je na njihov internetskoj stranici.
S druge strane, Enver Imamović, bh. arheolog i historičar, smatra da je vjera, i to bogumilska, u Bosni imala sve odlike narodne vjere, ali nikad nije slijedila učenje zvanične Crkve.
Rezultat toga su sukobi, križarski ratovi i progoni u srednjom vijeku, navodi profesor.
Posjetili Sarajevo
U posjeti našoj državi bili su u aprilu, kada su održali predavanje o temi bogumilstva. Učestvovali su i na Sajmu knjige. Tada su se susreli s profesorom Imamovićem.
On kaže da je dobro da postoji jedan takav centar i da je lijepo da se to učenje i danas njeguje.
BiH je, kako kaže, davno trebala biti domaćin svjetskog kongresa o bogumilstvu, ali ratne neprilike to su spriječile.
Do danas ideja naučnog skupa nije zaživjela.
Imamović: Imao susret
- Danas postoji samo ideja o tome, ali svakako da ćemo raditi više na tome. Bosna je jedina u srednjem vijeku imala tu vjeru, mi smo, praktično, bili rasadnik bogumilstva - kaže Imamović.
Formirali Crkvu bosansku
Iz historije je poznato da su bogumili formirali i autohtonu Crkvu bosansku, neovisnu o Vatikanu i vezanu uz tadašnju kraljevinu Bosnu.
Prema nekim historičarima, ovaj pravac zagovarao je čistiju verziju kršćanstva od zvaničnog Vatikana, koji ju je u to vrijeme proganjao.
Zvanični simbol bio im je ljiljan.
I danas se uz njih vežu mnoge kontroverze, a njihov period je predmet izučavanja.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci smatraju se ostacima bogumilske kulture, a postoje teze o masovnom prelasku bogumila na islam.
Autor: N. M.
Nema komentara:
Objavi komentar