Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u ekskluzivnom intervjuu koji se poklopio s odavanjem počasti žrtvama srebreničkog genocida u Hrvatskom saboru, odgovorila je na niz važnih pitanja koja se tiču aktuelne situacije u BiH, povodom novih političkih blokada iz RS.
Spominjući svoju prošlogodišnju posjetu Srebrenici, iz koje se posebno pamti njen ljudski i državnički pijetet prema žrtvama genocida, Grabar-Kitarović naglasila je da Beograd mora nastaviti saradnju s Haškim tribunalom. Kaže da to ostaje preduvjet za ulazak Srbije u EU.
Posebna odgovornost
Kako ćete se ove godine prisjetiti genocida u Srebrenici i koja je Vaša poruka građanima BiH i šire, uoči još jednog 11. jula?
- U Srebrenici sam bila prošle godine na 20. obljetnici tog strašnog genocida. Išla sam, kao što sam i kazala, kao državnica i kao majka, ali i kao osoba koja je kao mlada diplomatkinja aktivno sudjelovala u zaustavljanju rata i uspostavi mira u Bosni i Hercegovini. Moja poruka ostaje ista: zločin genocida u Srebrenici ostat će trajna mrlja europske i svjetske politike. Vjerujem da će svi naredbodavci i počinitelji zločina u konačnici biti pravedno osuđeni.
Iz Zagreba je u Sarajevo u posljednje vrijeme stiglo još ohrabrujućih poruka i poziva na tješnju saradnju? Je li to neka politička kampanja ili nastavak hrvatske inicijative da BiH krene što prije ka euroatlantskim integracijama, posebno ka NATO-u?
- Republika Hrvatska ima posebnu odgovornost spram Bosne i Hercegovine, kao prvi susjed iz EU, te kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, a posebice u kontekstu Hrvata kao jednog od tri suverena konstitutivna naroda. Imamo intenzivne i sadržajne bilateralne odnose, u potpunosti podupiremo euroatlantsku orijentaciju Bosne i Hercegovine i najbolji smo joj partner na njezinom putu ka EU i NATO-u. Snažno smo poduprli zahtjev za članstvo BiH u EU u veljači ove godine te snažno zagovaramo i fleksibilniji pristup u kontekstu aktiviranja Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP).
Ključno je da BiH nastavi s provedbom Reformske agende, do kraja uspostavi funkcionalan koordinacijski mehanizam te prilagodi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) kako bi zahtjev za članstvo u EU bio ocijenjen vjerodostojnim i kako bi u što skorije vrijeme BiH bio upućen upitnik za izradu mišljenja Europske komisije. U svemu tome RH može pomoći BiH pružajući političku pomoć, unutar EU i NATO-a, i svu potrebnu tehničku pomoć, kroz prijenos znanja i iskustva iz vlastitog euroatlantskog puta.
Ali, kako Hrvatska konkretno može pomoći BiH, znajući da je SAA izostao zbog blokade iz RS, jer je Dodik naložio Ivaniću da glasa protiv?
- EU pregovara s Bosnom i Hercegovinom kao sa suverenom državom, a odnose među narodima u BiH trebaju rješavati njihovi legitimno izabrani predstavnici.
Hoće li se Brexit, prema Vama, negativno odraziti na proces proširenja EU i šta naše susjedstvo može očekivati od britanskog izlaska iz EU?
- Brexit ima velike posljedice kako na Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske i EU tako i na proces proširenja, ali i na globalno svjetsko gospodarstvo. Rasprave i dogovor među članicama o budućnosti EU te o nastavku njezine konsolidacije, kako volim nazivati proces proširenja na zemlje jugoistočne Europe, definirat će smjer i brzinu. Hrvatska je tu partner i zalagat će se za brže uključivanje, naravno uz ispunjavanje svih uvjeta.
Važnost dijaloga
Iz Beograda čujemo da je za cijeli region najvažniji bošnjačko-srpski dijalog. Koliko je za naše okruženje važan bošnjačko-hrvatski dijalog i postoji li takvo nešto?
- Bošnjačko-hrvatski dijalog od izrazite je važnosti za Republiku Hrvatsku, budući da su Hrvati u BiH konstitutivan narod te zajednički tvore Federaciju BiH. Smatramo da je svaka inicijativa za dijalog dobra i da će se samo kroz dijalog riješiti otvorena pitanja, ali i unapređivati međusobna suradnja. Pozdravljam nedavnu inicijativu gospodina Čovića za dijalog između SDA i HDZ-a kojim se počelo rješavati pitanje koordinacijskoga mehanizma unutar Federacije, ali i pitanje Grada Mostara. Smatram izrazito važnim i bošnjačko-srpski dijalog te svaku vrstu konstruktivnih razgovora između sva tri naroda kao doprinos rješavanju otvorenih problema i pretpostavku stabilizaciji BiH.
Koliko pratite tu situaciju u vezi s Mostarom i kako u Zagrebu vide pokušaj SDA, HDZ-a i SBB-a da se nađe novo izborno rješenje za taj lijepi grad na Neretvi?
- Sa zanimanjem pratim situaciju u vezi s Mostarom, ali smatram da se rješenje za to pitanje mora pronaći unutar same BiH. Republika Hrvatska podržava reforme u BiH koje bi trebale afirmirati punu i stvarnu ravnopravnost sva tri suverena konstitutivna naroda i ostalih građana na cijeloj teritoriji BiH te osigurati legitimitet izabranih predstavnika triju naroda.
Jeste li zadovoljni kako se u službenom Sarajevu razumije važnost činjenice da je Zagreb prva evropska prijestonica preko koje BiH treba stići u EU, pa i NATO?
- Republika Hrvatska članica je EU i NATO-a te je kao takva u poziciji promicati svoje interese u susjednim državama, ali i njihove interese u EU i NATO-u, posebno kad se obje organizacije bave novim planovima i izazovima te im jugoistočno susjedstvo i proširenje više nije u prvom planu. Od nas se očekuje jasna analiza i mišljenje kada se raspravlja o državama jugoistočne Europe, i to zato što ih razumijemo i poznajemo.
Kako doživljavate to što mnogi muslimanski lideri proglašavaju Hrvatsku modelom integracije muslimana u Evropi, uz sve one ksenofobične glasove i širenje straha prema islamu u našem bližem i širem okruženju?
- U Hrvatskoj su muslimani integrirani u društvo do te mjere da su njegov nerazdvojni dio. Upravo takav suživot može i mora biti primjer najbolje prakse i za ostale države EU i šire. Radikalni islam i takozvana Islamska država nisu pravi islam i prijetnja su cijelome svijetu, našoj civilizaciji te svim religijama, uključujući i islam. Zato je zadaća sviju nas boriti se protiv radikalizacije, ali i protiv ksenofobije. Hrvatska je upravo primjerom uspješne integracije islamske zajednice - ne asimilacije - u hrvatsko društvo.
Hrvatski muslimani
Zašto ste se odlučili na onako visok nivo obilježavanja 100 godina institucionaliziranja islama u Hrvatskoj?
- Smatram kako je 100. obljetnica institucionaliziranja islama u Hrvatskoj važna kako za samu Hrvatsku tako i za cijelu Europu. Hrvatska, uz Austriju, ima najduži pravno reguliran položaj muslimanske zajednice u Europi, na što smo osobito ponosni i upravo zato ta obljetnica zavređuje tako visoku razinu.
U Hrvatskoj ne samo da nisu prestrašeni od muslimana nego se stječe dojam da to smatrate nekom vrstom svoje komparativne prednosti ili - kako?
- Muslimani su dio hrvatskog društva i sa svim drugim manjima i većinskim hrvatskim narodom dijele dobro i zlo.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) u Zagrebu je podržao nastavak trilaterale između Hrvatske, BiH i Turske. Šta se tu može očekivati, neka nova zajednička akcija i na kojim poljima?
- S političkog stajališta smatram kako bi oživljavanje dijaloga između tri države bilo dobro za jačanje političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini. S gospodarske strane, pokretanje projekata Turske i Republike Hrvatske u BiH te njihova provedba donijeli bi važan gospodarski zamah BiH.
Neprihvatljivo oslobađanje Šešelja
Žalili ste se generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-munu zbog oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju? Kako vidite Šešeljev ponovni ulazak u srbijanski parlament?
- Uvijek smo isticali važnost pune suradnje s Haškim sudom, a ta je suradnja bila ključna i za naš put u EU. Isto očekujemo i od susjednih zemalja, kandidatkinja za EU i potencijalnih kandidatkinja. To je važno, jer je riječ o političkom kriteriju za države Procesa stabilizacije i pridruživanja, koji se posebno prati i ocjenjuje u približavanju Europskoj uniji. Važno je i radi ostvarivanja međusobne suradnje i dobrosusjedskih odnosa.
Prvostupanjska presuda Vojislavu Šešelju izazvala je cijeli niz vrlo negativnih komentara - od kritika koje polaze od činjenice da je Raspravno vijeće očito pokušalo uspostaviti posve novi činjenični i pravni narativ koji apsolutno odudara od svih dosadašnjih presuda Međunarodnog kaznenog suda, pa do kritika usmjerenih na niz gotovo nevjerojatnih zaključaka koji ostavljaju dojam krajnje neinformiranosti članova Raspravnog vijeća ili pak malicioznog cinizma. Vjerujem kako će drugostupanjska presuda uvažiti sve činjenice i stavove Haškog tužiteljstva.
Marginalizacija Hrvata ne pridonosi stabilnosti BiH
- Duh i slovo i Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma jest jednakopravnost triju naroda. Hrvatski je narod kao najmalobrojniji najviše ugrožen, stoga mu je i potrebna najveća pomoć u okviru potpisanih međunarodnih ugovora. Pri tomu moram upozoriti kako su, puzajućim promjenama Dejtona od međunarodne zajednice i Ureda visokog predstavnika, Hrvati u BiH često podzastupljeni (primjer odabir člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda), što ne pridonosi stabilnosti BiH.
Najbolji prijatelj BiH
- Kao najmlađa članica EU, Republika Hrvatska ima najsvježije iskustvo pregovaračkoga procesa za ulazak u članstvo EU, spremni smo ga podijeliti sa svima. Zbog toga želimo sklopiti ugovor o europskom partnerstvu s BiH koji će omogućiti kvalitetnije i dugoročno organiziranije pružanje tehničke pomoći pri eurointegracijskom procesu BiH. Vjerujte mi, kad je riječ o euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, u Zagrebu i Hrvatskoj uvijek ćete imati najboljeg prijatelja - potcrtava Grabar-Kitarović.
Autor: Erol AVDOVIĆ
Nema komentara:
Objavi komentar