Ekonomski fakultet iz Sarajeva među elitom u svijetu: Šta znači dobijanje AACSB akreditacije?

Ekonomski fakultet u Sarajevu primljen je prošle godine u zajednicu 5 % najkvalitetnijih visokoškolskih institucija iz poslovnih nauka u cijelom svijetu… Šta ova činjenica znači za ovaj fakultet, a šta za njegove studente, ali i za državu BiH?

U augustu 2015. godine, nakon više od 10 godina akreditacijskog procesa, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu je zvanično stekao AACSB akreditaciju te postao prva AACSB akreditirana visokoškolska institucija u Bosni i Hercegovini.

Šta ova činjenica znači za ovaj fakultet, a šta za njegove studente? Šta znači za državu BiH? Hoće li to promijeniti kriterije vrednovanja visokoškolskih ustanova u Bosni i i Hercegovini? Da li će ovo priznanje privući studente, postdiplomce i doktorante iz regiona?

O ovim i drugim aktuelnim pitanjima DEPO Portal razgovarao je sa odlazećim dekanom Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, profesorom Željkom Šainom.

Profesore Šain, Ekonomski fakultet u Sarajevu jedini je u ovom dijelu Balkana koji ima prestižnu AACSB akreditaciju. Šta ona znači za ovaj fakultet, a šta za studente, postdiplomce, doktorante koji ga pohađaju?

S obzirom da je ovim priznanjem, primljen u zajednicu pet posto (5%) najkvalitetnijih visokoškolskih institucija iz poslovnih nauka u cijelom svijetu, akreditacija predstavlja još jednu potvrdu vodeće pozicije Ekonomskog fakulteta u Sarajevu u Bosni i Hercegovini. Ovo priznanje je potvrda da i naš domaći kvalitet može biti mjeren svjetskom metrikom i biti konkurentan prema ocjenama vodećih autoriteta iz oblasti visokog obrazovanja.

Šta zapravo predstavlja AACSB i zašto je ova institucija važna?

AACSB, osnovana 1916. godine, najstarija je međunarodna institucija čija je misija unaprjeđenje kvalitete obrazovanja iz oblasti poslovnih i ekonomskih nauka. Sticanje AACSB akreditacije predstavlja najviše međunarodno dostignuće za visokoškolske institucije koje nude programe iz poslovnih, ekonomskih i računovodstvenih nauka u svijetu. Danas AACSB predstavlja najveću svjetsku akreditacijsku kuću za biznis škole sa gotovo 1.500 članova u 85 zemalja diljem svijeta i vodeću instituciju za unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja na globalnom nivou.

Ko se još u regionu može pohvaliti priznanjem AACSB-a?

U jugoistočnoj Evropi AACSB akreditaciju posjeduje samo jedan fakultet u Republici Hrvatskoj i sada naš fakultet, a u širem okruženju istočne, centralne i zapadne Evrope akreditaciju ima još samo četiri fakulteta. Ova činjenica ne smije biti zanemarena. Kada dobijete priznanje ovakve ustanove trebate biti svjesni da pripadate društvu elitnih i svjetski prepoznatih škola, a zatim i širiti takvu sliku u javnosti. To podrazumijeva i stalno unapređivanje procesa i aktivnosti. Svi naši stakeholderi, posebno uposlenici, studenti i budući studenti trebaju biti svjesni razlike u obrazovanju i prepoznatljivosti znanja i zvanja koja steknu ovdje.

Koliko će ova akreditacija učiniti vaše diplomante, magistre i doktore spremnijim za izazove tržišta rada u našoj zemlji, ali i inozemstvu?

Upisom na Ekonomski fakultet u Sarajevu studenti stiču šansu da ovladaju vrhunskim znanjima, kompetencijama i vještinama iz oblasti ekonomije i menadžmenta uz osiguranje visokog nivoa kvaliteta i pune mobilnosti u globalnom obrazovnom prostoru. Nakon završetka studija studenti dobivaju diplome koje su prepoznatljive na međunarodnom/globalnom tržištu rada.

U jugoistočnoj Evropi AACSB akreditaciju posjeduje samo jedan fakultet u Republici Hrvatskoj i sada naš fakultet, a u širem okruženju istočne, centralne i zapadne Evrope akreditaciju ima još samo četiri fakulteta

Dakle, studenti su sada rangirani prema svjetskim standardima, što ih čini puno konkurentnijim na tržištu rada – imaju znanja, vještine i kompetencije koje su relevantne na međunarodnom tržištu rada. To što ih poredimo na svjetskom nivou nije poruka tim mladima da trebaju otići raditi u inozemstvo – to je potvrda da su educirani prema vrhunskim standardima u lokalnoj zajednici. Ovakvi mladi ljudi zaista trebaju BiH, a ovo je potvrda da je njihovo obrazovanje kvalitetno i dobro i da može pomoći ovoj zemlji da ide naprijed.

U ovom trenutku EFSA ima potpisana 20 aktivnih bilateralnih ugovora sa univerzitetima iz cijelog svijeta, što znači da naši studenti po tom osnovu mogu dio programa odslušati i položiti u inozemstvu. Osim ove direktne saradnje, EFSA studenti su mobilni i kroz programe razmjene koji se provode kroz univerzitetsku saradnju.

Smatrate li da je došlo vrijeme da se u BiH utvrde kriteriji – klasifikacije fakulteta u smislu vrednovanja diploma. Prema trenutnom stanju diploma vašeg fakulteta i nekog privatnog fakulteta završenog vikendima za godinu ili dvije se jednako vrednuju. Da li je to prihvatljivo sa aspekta onih koji završavaju fakultete (u smislu uloženog truda, stečenog znanja i vještina), obrazovnih institucija i na kraju poslodavaca (uključujući i državu kao poslodavca)?

Godine 2012. dobili smo programsku akreditaciju najbolje evropske akreditacijske kuće EFMD za programe na engleskom jeziku. Posjedujemo austrijsku akreditaciju AQA i certifikat ISO po normi 9001:2008. U augustu 2015 godine, EFSA je dobio institucionalnu akreditaciju od najstarije američke kuće za akreditaciju visokoobrazovnih institucija iz oblasti ekonomskih i poslovnih nauka – AACSB. Ova priznanja nisu samo slovo na papiru, svaka od njih se dodjeljuje na određeni period koji treba obnoviti. Ti reakreditacijski procesi nas „tjeraju“ da budemo bolji i da svaki dan radimo na podizanju kvalitete svih fakultetskih procesa. Kvalitet koji nudimo je dovoljan razlog za studiranje na EFSA. Prije svega je bitan kvalitet obrazovanja koji ćemo ponuditi našim studentima i osigurati im sigurnu budućnost u BiH. Sve ove međunarodne potvrde kvalitete naše EFSA diplome su dovoljan razlog za jasan izbor za svakog ko želi ulagati u svoju budućnost.

EFSA je dobio institucionalnu akreditaciju od najstarije američke kuće za akreditaciju visokoobrazovnih institucija iz oblasti ekonomskih i poslovnih nauka – AACSB. Ova priznanja nisu samo slovo na papiru

Da li ova međunarodna akreditacija znači i da ćete se sada snažnije okrenuti tržištu regiona i pokušati privući studente, postdiplomce i doktorante iz npr. Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije etc? Na koji način to planirate uraditi?

Kroz Centar za međunarodnu saradnju svake godine veliki broj studenata aplicira na programe razmjene, ali u istoj mjeri studenti sa drugih fakulteta širom svijeta dolaze na Ekonomski fakultet da studiraju. Ovakva komunikacija i razmjena iskustava, odnosno učenje, od kolega na partnerskim institucijama našim studentima širi vidike i unaprjeđuje način razmišljanja. Svakako ćemo raditi na tome da privučemo što veći broj studenata iz zemalja koje su nama najbliže, ali i iz svih ostalih. Sada smo i poželjniji partner za saradnju na zajedničkim programima i projektima.

Smatram da bi više komunikacije između zakonodavne i izvršne vlasti s jedne strane, odnosno poslovne zajednice, s druge strane i akademije, donijelo višestruke koristi i rezultiralo bolje definiranom, jasnijom politikom rasta i razvoja zemlje

Sarađujete sa 20-ak fakulteta izvan granica BiH. Šta je sa saradnjom sa ekonomskim fakultetima u BiH? Zar ne bi bilo logično da npr. ekonomski fakulteti iz Sarajeva, Banjaluke i Mostara naprave zajednički projekat, strategiju, i da je ponude vladama kao, recimo, osnovu za dalju razradu?

Fakultet već ima razvijenu saradnja sa ekonomskim fakultetima iz BiH. Primjer za to je Zajednički master studij sa Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru. Svakako smo otvoreni za svaki vid saradnje i razvoj različitih projekata koji će doprinijeti obrazovanju naših i svih drugih studenata BiH.

U kojoj mjeri uopće naše vlade konsultiraju struku kada je u pitanju donošenje temeljnih strategija, zakona u oblasti ekonomije npr. Da li su i u kojim projektima državnih institucija (vlade na svim nivoima, ministarstva, agencije i uredi) učestvovali profesori Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu?

Želim istaknuti da su naši nastavnici u određenoj mjeri uključeni u procese izrade strategija, zakona i ostalih akata iz oblasti ekonomije zemlje. Međutim, vlasti BiH nedovoljno konsultuju struku kada je riječ o važnim odlukama. Smatram da bi više komunikacije između zakonodavne i izvršne vlasti s jedne strane, odnosno poslovne zajednice, s druge strane i akademije, donijelo višestruke koristi i rezultiralo bolje definiranom, jasnijom politikom rasta i razvoja zemlje.

Ima li barem takve saradnje sa općinama, kompanijama u BiH?

Vjerujem da će u narednom periodu i naši predstavnici vlada na svim nivoima osjetiti potrebu za razgovorom i razmjenom mišljenja o važnim postupcima i problemima koji tište našu zemlju. Sigurno je da svi imamo domaće pameti, snage i mudrosti rješavati spomenute probleme. Ključ je dijalog.

Kao dugogodišnji profesor, a evo bili ste i dekan, dakle, kao osoba sa iskustvom, možete li napraviti paralelu o znanju nekada i sada? Kažu da u BiH nikada nije bilo više fakulteta i fakultetski obrazovanih osoba, a manje znanja. Da li je to tačno? Koliko današnje generacije studenata znaju i hoće da znaju?

Konkurencija je zasigurno velika, puno veća nego što je bila prije. EFSA postoji još od 1952. godine i od tada kvalitetom obrazovanja predstavlja garanciju studentima da mogu postati najbolji u struci koju su odabrali za svoj životni poziv. Studentima je dostupan cijeli spektar usmjerenja na svim ciklusima studija. Pored toga, nastavu izvode renomirani domaći i međunarodni profesori. Sve to je izvanredna podloga za učenje i za rad. Svi koji žele ulagati u sebe, na ovaj način, mogu biti sigurni da će ovakvo ulaganje biti dugoročno isplativa investicija. Uloženi trud se isplati, daje rezultat i biva nagrađen. Tržište rada, sasvim sigurno, prepoznaje kvalitet. Bosni i Hercegovini trebaju kvalitetni kadrovi, željni rada i dokazivanja, usporni i istrajni, neopterećeni bilo čim, osim željom da našoj zemlji sutra bude bolje. Ovakve vrijednosti mi pokušavamo razvijati kod naših studenata na EFSA. Želim poručiti svim studentima da uče i rade, jer će se to svakako isplatiti. Prije ili kasnije.