Na današnji dan 1831. godine počela je jedna vrlo značajna era u historiji bosanskog društva s isto tako značajnim glavnim protagonistom: Husein-kapetanom Gradaščevićem.
"Zmaj od Bosne" tada je, sa 4.000 vojnika, ušao u Travnik, gdje je bio zakazan opći sabor. Sultanov namjesnik je razvlašten i bio je prisiljen raditi ono što mu Bošnjaci narede. Kada je on uspio pobjeći, Bošnjaci su bez oklijevanja izabrali Husein-kapetana za seraskera (vrhovnog komandanta) Bosne, potvrđuju historijske činjenice.
Početak borbe
Tako je počela borba pokreta za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva pod Gradaščevićevim vodstvom. Uprkos početnim uspjesima, pokret nije uspio, kako je zapisano u historijskim knjigama, najviše zbog nesloge bosanskih prvaka i međusobne netrpeljivosti.
Konačni slom dešava se u bitkama oko Sarajeva. Progonstvom Husein-kapetana i većine njegovih pristalica, Bosna je praktično obezglavljena i postaje lagan plijen za kažnjeničke ekspedicije poslane iz Stambola.
- Jedinstvo Bošnjaka na početku tog pokreta bilo je ogromno, ali je ono vremenom slabilo. Prema nekim podacima, tokom posljednje bitke kod Sarajeva u redovima Husein-kapetana Gradaščevića palo je samo osam konjanika i, kada se turska vojska počela povlačiti, hercegovački begovi iz Trebinja, Stoca i Ljubuškog udarili su s leđa s odmornom vojskom i tu je bitka izgubljena - riječi su prof. dr. Envera Imamovića.
Tu, kaže Imamović, dolazi do paralele između tadašnjeg i sadašnjeg bošnjačkog korpusa.
Imamović: Izdaja u sudbonosnom trenutku
- Uvijek je bilo izroda u svakom narodu. Ta izdaja nastupila je u sudbonosnom trenutku. To nejedinstvo i podvojenost, nažalost, naša su tradicija koja je već duže vremena kočnica svega onoga što može pomoći državi - smatra Imamović te dodaje da je to rak-rana:
- U svim sferama vidljivo je podmetanje nogu zbog sitnointeresnih razloga. Tome se moramo suprotstaviti odgojem novih generacija da budu pošteni i vjerni i ne daju se prodati za sitne novce.
Pokret za autonomiju Bosne nije bio jedini takav u to vrijeme, ali su, kaže historičar Husnija Kamberović, isti takvi pokreti u drugim zemljama, naprimjer u Srbiji i Grčkoj, rezultirali stvaranjem nacionalnih država.
- Mnogo je faktora koji su utjecali na to, prije svega podijeljenost bosanske političke elite u tom vremenu i njihova nezrelost i nespremnost da odgovore izazovu trenutka - kaže Kamberović.
Bosanski heroj
Dugo je, ističe on, Gradaščevićeva borba bila, iz niza razloga, marginalizirana i nije bila dio naše kulture.
- U vrijeme socijalizma, taj pokret bio je interpretiran kao isključivo pokret bosanskih begova za svoje potrebe. Ipak, njegova uloga u historiji danas se naglašava i mislim da bi ta bosanska dimenzija njegovog Pokreta za autonomiju imala šansu da uspije. Borba Husein-kapetana Gradaščevića može pomoći da se on doista situira u općebosanskog lidera, jer nije čudo da su ga u srpskim narodnim pjesmama jedno vrijeme prikazivali kao narodnog heroja, a četrdesetih godina, u vrijeme NDH, postojala je inicijativa da kosti "velikog hrvatskog junaka" budu vraćene iz Istanbula u Sarajevo - dodao je Kamberović.
Mulabegović: On je bio borac za samostalnost
Nedžad Mulabegović, predsjednik Vijeća Kongresa Bošnjačkih Intelektualaca (VKBI), smatra da je Husein-kapetan Gradaščević jedna od najznačajnijih ličnosti svog vremena za bošnjački korpus i tadašnju Bosnu i Hercegovinu.
- Bio je Bošnjak koji se borio za samostalnost Bosne. On je bio ličnost profilirana kao slobodarska, s urođenim bošnjačkim tersom i nije se mirio s datom situacijom. U svakom vremenu postoje ljudi koji su na protivničkim pozicijama i to je bio razlog zašto nije imao širu podršku - kaže Mulabegović.
Autor: R. HAJDAREVIĆ
Nema komentara:
Objavi komentar