Apelacijski sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio pripadnika policije BiH Iliju Jurišića optužbe za ratni zločin, jer nije bilo dokaza da je naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine, objavljeno je danas na web stranici tog suda
Kako prenosi Tanjug, spomenutom odlukom preinačena je prvostupanjska presuda Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu kojom je Jurišić bio osuđen na 12 godina zatvora. U obrazloženju svoje odluke Apelacijski sud je naveo kako je prvostupanjski sud presudu donio na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog čega bi ova presuda morala biti ukinuta, ali kako je u ovom predmetu prvostupanjska presuda već ukidana, Apelacijski sud je bio u obvezi da sam presudi.
Pošto je sam ponovno ispitao vještake, Apelacijski sud je nakon ocjene i analize izvedenih dokaza, zaključio kako nije bilo neposrednih dokaza da je Jurišić izvršio krivično djelo za koje je optužen, a da se takav zaključak "kao jedini mogući, ne može izvesti ni posredno, iz činjenice koje su nesporno utvrđene tijekom postupka".
U obrazloženju Odluke Apelacijski sud napominje kako su "dokazanost navoda iz optužnice Tužiteljstva za ratne zločine ostali na razini sumnje". Iz tog razloga je u ovaj sud donio oslobađajuću presudu jer je, kako je ukazao, Zakonom o krivično postupku propisano da će sumnju glede dokazanosti činjenice od značaja za odluku, sud riješiti u korist okrivljenika.
Jurišić, koji je 2013. po drugi put osuđen na 12 godina zatvora zbog optužbe da je izvršio ratni zločin upotrebom nedozvoljenih sredstava borbe. Nakon javne sjednice po žalbama održane u aprilu 2015, Apelacijski sud je odlučio da sam otvori glavni pretres (suđenje) i sam izvede ključne dokaze na temelju kojih je sada donio oslobađajuću presudu. Tužiteljstvo za ratne zločine teretilo je Jurišića da je suprotno dogovoru o mirnom povlačenje između SRJ i BiH kao dežurni operacijskog stožera Stanice sigurnosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna, 15. maja 1992. godine. Tom prilikom je, kako je tvrdilo tužiteljstvo, izgovorio riječi "na vatru odgovori vatrom".
U razmjeni vatre u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 njih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.
Jurišić je negirao krivnju ističući kako mu je "savjest mirna i obraz čist". Pored ostalog u svojoj obrani je naveo kako nije bio starješina i kako ni o čemu nije mogao samostalno donositi odluke. Bio je uhapšen 14. maja 2007. godine na beogradskom Aerodromu "Nikola Tesla", po međunarodnoj potjernici. Tužiteljstvo za ratne zločine preuzelo je predmet od Vojnog tužiteljstva u Beogradu, 2004. godine. Nakon ukidanja prve presude Jurišić je u listopadu 2010. pušten da se brani sa slobode. Živi u Tuzli.
Ilija Jurišić
Pošto je sam ponovno ispitao vještake, Apelacijski sud je nakon ocjene i analize izvedenih dokaza, zaključio kako nije bilo neposrednih dokaza da je Jurišić izvršio krivično djelo za koje je optužen, a da se takav zaključak "kao jedini mogući, ne može izvesti ni posredno, iz činjenice koje su nesporno utvrđene tijekom postupka".
U obrazloženju Odluke Apelacijski sud napominje kako su "dokazanost navoda iz optužnice Tužiteljstva za ratne zločine ostali na razini sumnje". Iz tog razloga je u ovaj sud donio oslobađajuću presudu jer je, kako je ukazao, Zakonom o krivično postupku propisano da će sumnju glede dokazanosti činjenice od značaja za odluku, sud riješiti u korist okrivljenika.
Jurišić, koji je 2013. po drugi put osuđen na 12 godina zatvora zbog optužbe da je izvršio ratni zločin upotrebom nedozvoljenih sredstava borbe. Nakon javne sjednice po žalbama održane u aprilu 2015, Apelacijski sud je odlučio da sam otvori glavni pretres (suđenje) i sam izvede ključne dokaze na temelju kojih je sada donio oslobađajuću presudu. Tužiteljstvo za ratne zločine teretilo je Jurišića da je suprotno dogovoru o mirnom povlačenje između SRJ i BiH kao dežurni operacijskog stožera Stanice sigurnosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna, 15. maja 1992. godine. Tom prilikom je, kako je tvrdilo tužiteljstvo, izgovorio riječi "na vatru odgovori vatrom".
U razmjeni vatre u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 njih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.
Jurišić je negirao krivnju ističući kako mu je "savjest mirna i obraz čist". Pored ostalog u svojoj obrani je naveo kako nije bio starješina i kako ni o čemu nije mogao samostalno donositi odluke. Bio je uhapšen 14. maja 2007. godine na beogradskom Aerodromu "Nikola Tesla", po međunarodnoj potjernici. Tužiteljstvo za ratne zločine preuzelo je predmet od Vojnog tužiteljstva u Beogradu, 2004. godine. Nakon ukidanja prve presude Jurišić je u listopadu 2010. pušten da se brani sa slobode. Živi u Tuzli.
Nema komentara:
Objavi komentar