Crnoplodna aronija (Aronia Melanocarpa L.) svoje korijene vuče iz Istočnog dijela Sjeverne Amerike. Njene plodove indijanska plemena su koristila za hranu i lijek, a kako plodovi aronije dugo vremena ostaju na grmu i ne kvare se, Indijanci su se hranili tek ubranom aronijom, ali su plodove i sušili i mljeli i miješali sa životinjskom mašću i osušenim mesom. Sušeni plodovi aronije bili su im hrana za zimu i lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba i proljeva.
Osim zrelih plodova, kao lijek su upotrebljavali i listove i koru – ljeti su sušili listove i koru i pripremali čaj protiv proljeva i za zaustavljanje krvarenja iz rana.
Kao što to obično biva, u Europu je aronija došla zbog svoje ljepote (kao i krumpir ili paradajz) jer su njeni bijeli cvjetovi u maju među najljepšim cvjetovima grmolikih biljaka, a s jeseni listovi aronije žare u crvenoj boji.
No, aronija, koju zbog viskog stepena otpornosti na mraz (izdrži zimu do minus 47°C) zovu i sibirska borovnica, premda prvo prenijeta u Rusiju, Finsku i Švedsku kao ukrasni grm, prava je vitaminska bomba, pa je ptice jedu već u vrijeme kad bobice imaju crvenu boju, a kasnije (u rujnu), kada su sasvim zrele, blještavo su crne.
Zanimljivo – zreli plodovi crnoplodne aronije ostaju neoštećeni na stabljici, ne opadaju i ne kvare se, pa se berba može obavljati praktično do snijega.
Kako je ovo biljka kojoj pogoduje klima i uslovi na našim prostorima sve je više onih koji odlučuju da se počnu baviti ovom ljekovitom i hranjivom biljkom. Jedna od plantaža aronije nalazi se i u neposrednoj blizini Velike Kladuše, a mi smo razgovarali sa vlasnikom plantaže Mustafom Mućom Sefićem.
Kao što to obično biva, u Europu je aronija došla zbog svoje ljepote (kao i krumpir ili paradajz) jer su njeni bijeli cvjetovi u maju među najljepšim cvjetovima grmolikih biljaka, a s jeseni listovi aronije žare u crvenoj boji.
No, aronija, koju zbog viskog stepena otpornosti na mraz (izdrži zimu do minus 47°C) zovu i sibirska borovnica, premda prvo prenijeta u Rusiju, Finsku i Švedsku kao ukrasni grm, prava je vitaminska bomba, pa je ptice jedu već u vrijeme kad bobice imaju crvenu boju, a kasnije (u rujnu), kada su sasvim zrele, blještavo su crne.
Zanimljivo – zreli plodovi crnoplodne aronije ostaju neoštećeni na stabljici, ne opadaju i ne kvare se, pa se berba može obavljati praktično do snijega.
Kako je ovo biljka kojoj pogoduje klima i uslovi na našim prostorima sve je više onih koji odlučuju da se počnu baviti ovom ljekovitom i hranjivom biljkom. Jedna od plantaža aronije nalazi se i u neposrednoj blizini Velike Kladuše, a mi smo razgovarali sa vlasnikom plantaže Mustafom Mućom Sefićem.
Mala ulaganja
,,Na uzgoj aronije odlučio sam se unazad pet godina, nakon dvije godine razmišljanja i ,,studiranja” šta raditi: šta je dovoljno profitabilno, da li podnosi klimatske uslove, da su potrebna niska ulaganja, za šta imam infrastrukturu, čega nam fali na tržištu i na kraju šta nije teško, s obzirom da sam 90% invalid, sa tada troje a sada četvero male djece i ženom i slično.“ – kaže Mustafa.
Prije početka uzgoja aronije Mustafa je pokušavao na različite načine da pokrene privatni biznis i bavio se uzgojem koza, krava i junadi, kornišona ili krastavca međutim što zbog malog prostora što zbog neprofitabilnost ipak je odlučio da prestane sa prethodnim aktivnostima.
Nakon urađene analize tla došao je do rezultata da mu je najviše isplativo uzgajati slijedeće kulture: aronija, Istarska lijeska, crna kupina, malina (miker), orah, razne sorte jabuka, krušaka, grožđa (uglavnom voćke), a nakon toga dolazi klasična poljoprivreda koja se u Krajini radila i radi još uvijek. Baš zbog svoje dugoročnosti (Aronija traje od 25 – 50 godina), malih ulaganja (može se početi sa par sadnica i preko njih dalje širiti uz poznavanje tehnologije uzgoja), itd.
Obzirom da sredstva nije mogao samostalno obezbjediti odlučio se za dizanje kredita od 3000 KM od kojeg je, kako sam kaže uspio kupiti 440 sadnica aronije. Cijena jedne sadnice je 8 KM, a plantaža od 2 dunuma zahtjevala je ulaganja od 4000 KM od čega je dio novca uložen za sadnice, a dio za obradu tla. U periodu kada je Mustafa počinjao sa uzgojem sadni materijal je bio skup jer se do njega teško dolazilo na našim prostorima, ali danas je to mnogo lakše i cijena je manja.
Prije početka uzgoja aronije Mustafa je pokušavao na različite načine da pokrene privatni biznis i bavio se uzgojem koza, krava i junadi, kornišona ili krastavca međutim što zbog malog prostora što zbog neprofitabilnost ipak je odlučio da prestane sa prethodnim aktivnostima.
Nakon urađene analize tla došao je do rezultata da mu je najviše isplativo uzgajati slijedeće kulture: aronija, Istarska lijeska, crna kupina, malina (miker), orah, razne sorte jabuka, krušaka, grožđa (uglavnom voćke), a nakon toga dolazi klasična poljoprivreda koja se u Krajini radila i radi još uvijek. Baš zbog svoje dugoročnosti (Aronija traje od 25 – 50 godina), malih ulaganja (može se početi sa par sadnica i preko njih dalje širiti uz poznavanje tehnologije uzgoja), itd.
Obzirom da sredstva nije mogao samostalno obezbjediti odlučio se za dizanje kredita od 3000 KM od kojeg je, kako sam kaže uspio kupiti 440 sadnica aronije. Cijena jedne sadnice je 8 KM, a plantaža od 2 dunuma zahtjevala je ulaganja od 4000 KM od čega je dio novca uložen za sadnice, a dio za obradu tla. U periodu kada je Mustafa počinjao sa uzgojem sadni materijal je bio skup jer se do njega teško dolazilo na našim prostorima, ali danas je to mnogo lakše i cijena je manja.
Širenje kapaciteta
Kako svi poslovi iziskuju unapređenje i širenje kapaciteta tako je i Mustafa nakon tri godine proširio svoj zasad za još jedan dunum za koji je sadnice uzgojio samostalno. Sada pod zasadom ima ukupno tri dunuma.
Na pitanje kada se tek može očekivati prvi rod aronije Sefić kaže: “To je biljka koja donosi puni rod tek u sedmoj godini, oko 15 kg po stablu. U mojoj praksi sam sa dva dunuma u trećoj godini imao oko 150 kg ploda, dok sada u četvrtoj godini imam 1500 kg ploda, a u petoj očekujem oko 3,5 tone roda.”
Neprijatelj aronije ptice
Nema prskanja pesticidima niti prirodnih neprijatelja, osim ptice kos koja sa plantaže pojede oko osamdeset sadnica.
Sadnja i održavanje aronije
Rezanje (šišanje) se radi po želji, a može se formirati kao grm (2,5m visok i 1,5m širok) a može i kao stablašica (u tom slučaju je nekvalitetniji i malo manji rod).
Sadi se standardno 1,30 metra od sadnice do sadnice i 2,30 metra od reda do reda (u tom slučaju je ne moramo niti đubriti niti navodnjavati), a može se saditi i gušće ali se mora dohranjivati i navodnjavati.
Oko sadnice se samo baca đubre i kosi, gdje je navodnjavanje poželjno, te nema kopanja zbog žila koje su pod samom površinom zemlje vrlo guste.
Sadni materijal je teško sam proizvesti jer se mora poznavati tehnologija i imati određena infrastruktura, tako da je lakše kupiti gotovo.
Velika njena prednost je što plod neće prezreliti pa otpasti sa stabla, prije će se osušiti i tada se može obrati i samljeti te tako dobiti ,,brašno” koje se može miješati u kolače, čaj i slično.
Sadi se standardno 1,30 metra od sadnice do sadnice i 2,30 metra od reda do reda (u tom slučaju je ne moramo niti đubriti niti navodnjavati), a može se saditi i gušće ali se mora dohranjivati i navodnjavati.
Oko sadnice se samo baca đubre i kosi, gdje je navodnjavanje poželjno, te nema kopanja zbog žila koje su pod samom površinom zemlje vrlo guste.
Sadni materijal je teško sam proizvesti jer se mora poznavati tehnologija i imati određena infrastruktura, tako da je lakše kupiti gotovo.
Velika njena prednost je što plod neće prezreliti pa otpasti sa stabla, prije će se osušiti i tada se može obrati i samljeti te tako dobiti ,,brašno” koje se može miješati u kolače, čaj i slično.
Možete li nam ukratko rezimirati jedan godišnji kalendar aktivnosti koje uzgoj aronije traži?
Moj kalendar uzgoja izgleda ovako:
- košnja (ručno) četiri puta na godinu sa plijevljenjem,
- berba koja počinje početkom augusta, a
- uporedo sa berbom ide i prerada peteljki i pranje te pravljenje matičnog sirupa, džema, kompota.
Mislim da bi bilo uredu da se potpise odakle je uzet clanak tj u ovom slucaju sa portala domacin.ba. Hvala lijepo
OdgovoriIzbriši