Nakon posljednje revizije Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo oko 1.000 građana ostalo je bez prava na obrok u narodnim kuhinjama.
Žena koja godinama kuha za građane koji nisu u mogućnosti da sebi obezbijede i skuhaju obrok, Zilha Šeta, poznatija kao Tetka Zilha, za Faktor.ba pričala je o svom poslu, o reviziji u Narodnoj kuhinji Stari Grad na čijem čelu je od 1992. godine.
– Svi smo mi sažaljivi prema korisnicima, ali odgovorno tvrdim da od 4.500 ljudi barem 200 ili 300 nema pravo na korištenje kuhinje. A oni koji imaju pravo stide se da traže – na početku razgovora kaže Šeta.
Ideja ovakve kuhinje je nastala u ratu, taj koncept se nije uopće mijenjao osim jelovnika. Mada se i na jelovniku, smatra Tetka Zilha, može još raditi, kako bi se poboljšao kvalitet hrane i usluga.
Smatra također da se treba napraviti i bolji raspored punktova za podjelu hrane, pa da u razdaljini od 200 metara bude jedan, a ne tri punkta.
– Jedan punkt košta 100 KM, tu treba da se uštedi. I na tome treba da radi Koordinacioni odbor kuhinja – ističe naša sagovornica.
Kuhinja se finansira od sredstava koje izdvaja Vlada Kantona Sarajevo zajedno sa Općinom Stari Grad i zahvaljujući donatorima.
Oko hiljadu građana ostalo bez obroka
Pored ove kuhinje u Sarajevu djeluju Merhamet, Caritas, Crveni križ i Kruh svetog Ante. Prošle godine su imali 5.500 korisnika, ali revizijom u decembru 2014. godine taj broj je smanjen na 4.700.
– Niko te ljude nije skinuo sa liste. Ne dostave papire, neki što neće, a neki što i nemaju pravo na ovu vrstu pomoći, pa budu skinuti – kažu iz Narodne kuhinje Stari Grad.
Tetka Zilha ističe zadovoljstvo zbog revizije koja će biti u narednih par mjeseci, kako bi se evidentirali korisnici koji imaju pravo na obroke u narodnim kuhinjama. Kriteriji su uvijek isti, neki korisnici dobiju posao u međuvremenu ili neku vrstu pomoći pa gube ovo pravo.
– Veliki broj korisnika puši cigarete i imaju moderne mobitele, odakle ako nemaju ni za hljeb – pita se tetka Zilha.
Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice provodi reviziju, kako bi samo korisnici koji se nalaze u stanju socijalne potrebe ostvarili pravo na topli obrok.
– Osnovni razlog smanjenja broja korisnika je činjenica da se korisnici u postupku revizije ne odazivaju na pozive nadležnih službi socijalne zaštite za obnovu dokumentacije – kaže Azra Mulaomerović iz Ministarstva.
Interesantno je da kuhinja vikendom ne radi, korisnicima se petkom dijeli suha hrana, hljeb i konzerve. Količina hrane koja se podijeli za vikende košta više od svih radnih dana u mjesecu kada se dijele kuhani obroci. Tetka Zilha smatra da se i tu mogu ostvariti uštede, samo da treba bolja organizacija i malo više zalaganja.
Ljudi su postali izbirljivi
Kuhinja Stari Grad hrani 1.023 osobe koje su po posljednjoj reviziji ostvarile pravo na korištenje javne kuhinje. Svakog jutra vrši se pregled knjižica i bilježe se dolasci, ukoliko neko ne dođe nekoliko dana treba da se javi ili ih uprava kuhinje prijavljuje socijalnoj službi.
– Neki korisnici ne dolaze 4 dana i dođu u petak, da uzmu duplu količinu hljeba i konzerve pa opet ne dolaze do narednog petka – kaže Šeta.
Radnici Narodne kuhinje kažu da se u posljednje vrijeme susreću sa posebnim zahtjevima korisnika. Neki žele samo hljeb, a neki traže da je bolje pečen, žale se da je hrana masna ili prepečena, neki neće kuhano jelo.
Tetka Zilha poziva svakog ko sumnja u rad narodne kuhinje i kvalitet hrane da dođe i pojede tanjir kuhanog jela kako bi vidjeli šta se nudi građanima.
– U Kantonu Sarajevo niko ne mora da prosi, svi Romi koji prose mogu imati obrok kod nas u kuhinji. U Sarajevu niko ne može biti gladan, osim ako hoće da bude gladan – kaže Tetka Zilha.
Nema komentara:
Objavi komentar