#DearDaddy - POTRESNA PRIČA O SILOVANJU, DISKRIMINACIJI ŽENA..

Svaka treća žena u svijetu u jednom trenutku svog života susretne se s nekim oblikom psihičkog, fizičkog ili seksualnom zlostavljanja, statistika je Svjetske Zdravstvene Organizacije. Kod nekih od njih situacija je još gora - žrtve su godinama, pa čak i cijeli život, piše The Independent.

S 14 godina dječaci u mom razredu će me zvati ku.vom, d.oljom i raznim drugim imenima. To je sve iz zabave, naravno. 

Svakog dana žene su izložene opaskama vezanim za njihov izgled, ponašanje, seksualnost - većinom temeljenom na rodnim stereotipima

Zbog toga je Care Norway napravio prevencijski video sa snažnom porukom pozivajući očeve (one trenutne i one buduće) na nultu toleranciju na nasilje.

Pogledajte video:

Nadareni Hercegovac prvu godinu očistio sa svim desetkama USPJEŠNI MOSTARAC Orhan Rokša je najbolji student Univerziteta Oklahoma!

Mostarac Orhan Rokša (20) jedan je od pet najboljih studenata američkog Univerziteta Oklahoma. Student je druge godine mašinstva, a za izvanredne rezultate postignute u prvoj dobio je prestižno priznanje "Rita H. Lottinville", koje se dodjeljuje studentima sa minimalnim prosjekom 9,8 po našem strandardu (po američkom 3,8) u oba semestra u prvoj godini.

Da se radi o izuzetno nadarenom Hercegovcu pokazuje i podatak da je u oba semestra imao sve "čiste" desetke.

Nagradu mu je na ceremoniji organizovanoj 4. decembra uručio predsjednik Fondacije zadužene za finansiranje Univerziteta Oklahoma Guy L. Patton.

- Uvijek ćete biti poznati kao stipendisti naše Fondacije, a to ima veliki značaj na našem cijenjenom fakultetu - poručio je Patton, obraćajući se petorici najboljih

Orhan: U Ameriku otišao u augustu prošle godine

U razgovoru za "Avazov" portal, Orhan je pojasnio da je on jedan od pet studenata koji su se za ovu prestižnu nagradu uspjeli izboriti među čak njih 4.100. Kao što smo već i objasnili, kriteriji za dobijanje nagrade bili su veoma rigorozni, ali mladi Mostarac uopće nije imao problema da bude izabran za jednog od top pet.

- Ja sam se svojim prosjekom automatski kvalifikovao za tu nagradu. Imao sam i dosta vannastavnih aktivnosti, upoznao se sa profesorima. Oni su primijetili moj trud i zalaganje te su mi tako i napisali preporuke. Naime, ja sam jedini stranac među dobitnicima nagrade, što oni jako cijene jer sam neko kome engleski nije maternji jezik, a uspio sam se asimillirati u ovu zajednicu - dodao je Orhan. 

Prvi put je na američko tlo, kako nam je kazao, kročio u augustu prošle godine, kada je sa Koledža ujedinjenog svijeta (UWC) u Mostaru otišao na Univerzitet Oklahoma. - U Mostaru sam završio dvije godine Stare gimnazije, nakon čega sam se prebacio na UWC, koji je jako cijenjen, naročito ovdje u Americi - rekao je Orhan. 
UWC mu je, kako navodi, ponudio oko 90 univerziteta, a odlučio je da izabere Univerzitet Oklahoma. - Univerzitet Oklahoma veoma je priznat po inžinjerstvu i novinarstvu. Izuzetno ga je teško upisati, ali i završiti. Usudio bih se reći da je među 50-60 najjačih univerziteta u Americi - kazao je Orhan, čiji roditelji Adis i Edita, kao i mlađa sestra Amina žive u Mostaru. - Zaista se mnogo trudim. Dobio sam priliku da učim i obrazujem se, tako da to ovdje želim iskoristiti što najbolje mogu - riječi su perspektivnog Orhana. Mlađim generacijama iz naše zemlje preporučio je da nikada ne odustaju od ostvarenja svog sna. 
- Preporučio bih im da pokušaju doći u Ameriku, jer je to obećana zemlja, zemlja prilika. Ovdje se može upasti na fakultete, ali je potrebno dosta truda i zalaganja - rekao nam je Orhan, dodajući da njega ipak vuče rodna gruda, te da ima veliku želju da se - nakon što završi školovanje u Americi - vrati nazad u svoju dragu BiH. 

Na suđenju u Hagu MLADIĆEV SVJEDOK LAŽE: "Srebreničani ginuli u međusobnim borbama, bilo i samoubistava..."

U nastavku suđenja Ratku Mladiću, Odbrana je kroz iskaz vještaka Dušana Pavlovića dokazivala da su hiljade Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. poginule u borbama tokom proboja Armije BiH (ABiH) iz te enklave ka Tuzli.

Pozivajući se na izjave koje su preživjeli pripadnici 28. divizije ABiH dali neposredno poslije proboja od 12. do 17. jula 1995. godine, Pavlović je zaključio je da je u tim borbama stradalo “2.000 do 3.000” boraca i civila.

Po izjavama preživjelih svjedoka koje je Pavlović analizirao, bošnjački “borci i civili” stradali su ne samo od vatre Vojske Republike Srpske (VRS) već i u međusobnim sukobima, a neki su počinili i samoubistva.

Mladić, nekadašnji komandant VRS-a, optužen je za genocid nad oko 7.000 bošnjačkih Srebreničana. Prema optužnici, kolona od oko 15.000 muškaraca, od kojih je trećina bila naoružana, krenula je 12. jula 1995. godine u proboj iz Srebrenice, a tokom narednih dana VRS joj je postavljala zasjede. Vještak Pavlović je rekao da je, po izjavama preživjelih svjedoka, “cijelim tokom proboja 28. divizija ABiH bila pod artiljerijskom i pješadijskom vatrom VRS-a” i da je “cijelim putem bilo gubitaka” 

Po citiranim izjavama preživjelih, u prvoj zasjedi koju je VRS postavila na području Buljima, 12. jula 1995. ubijeno je “oko 1.000 vojnika i civila”.

“Radi se o početku borbi, na terenu gdje je kolona 28. divizije ušla na područje VRS-a”, objasnio je Pavlović.

On je kazao da su, po izjavama svjedoka, naredne noći, između 12. i 13. jula 1995, toj koloni tokom borbi u području Kamenice “nanijeti najveći gubici tokom proboja”.

Pavlović je izjavio da je, prema procjenama, na području Kamenice stradalo između 1.000 i 2.000 muškaraca. Dodao je i da je bilo i izjava o manjem broju žrtava, ali da on nije procjenjivao “da li su izjave tačne” zato što je to “na sudu da utvrdi”.

Upitan da li se procjene o broju žrtava koje je naveo odnose samo na stradale u koloni 28. divizije ili i na “strijeljanja”, Pavlović je odgovorio: “Moj zaključak je da je velika većina čija su tijela pronađena, stradala u borbama, međusobnim borbama, bilo je i samoubistava, nažalost, pucali su i jedni na druge.”

Kao dokaz da su hiljade Bošnjaka stradale u koloni, Mladićeva Odbrana citirala je i dokument organa sigurnosti Drugog korpusa ABiH o “ratnom zločinu nad bošnjačkim življem” u kojem piše da je bilo “2.000 do 3.000 ubijenih od Buljima do Konjević Polja”.

Na pitanje branioca Lukića da li je na tom području bilo strijeljanja ratnih zarobljenika, Pavlović je rekao: “Ja nisam naišao ni na jedan dokument da je bilo strijeljanja. Ne mogu da isključim da je bilo, ali nemam takva saznanja.”

Suđenje Mladiću, koji je optužen i za progone, zločine u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se u utorak, 15. decembra, javlja BIRN – Justice Report.