Ministarstvo finansija i trezora BiH dobilo je potvrdne odgovore entitetskih vlada u vezi s izmirenjem tzv. klirinškog duga prema prijedlogu Rusije, koji podrazumijeva naplatu 125 miliona dolara ili više od 210 miliona KM duga SSSR-a prema BiH u gotovini uplatom na račune entiteta. Potvrdili su ovo za “Avaz” iz ureda ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande.
Uplata direktno
- Entitetske vlade obavijestile su Ministarstvo finansija i trezora BiH da su saglasne da se ovo pitanje riješi na način da se dug izmiri u gotovini, a ne u robi, kao što je bio slučaj u većini zemalja regiona. Stoga je Ministarstvo finansija i trezora BiH u kontaktu s Ambasadom Rusije u BiH i poduzet će sve potrebne aktivnosti da bi se ovo pitanje riješilo u što kraćem roku u skladu sa zakonom propisanom procedurom - naglasili su iz Ministarstva.
Podsjećamo, prijedlog Rusije je da se dug u iznosu od 125,2 miliona dolara podijeli u omjeru 33 posto Republici Srpskoj i 67 posto Federaciji te da se uplata izvrši direktno u budžete entiteta.
Jednostavnom računicom dolazimo da podatka da bi FBiH trebala dobiti 83,75 miliona dolara ili nešto više od 144 miliona KM, dok bi RS trebala dobiti 41,25 miliona dolara ili nešto više od 71 milion KM.
Način raspodjele
Međutim, ruska strana, najvjerovatnije, nije bila upućena u to da u BiH postoji Zakon o raspodjeli, namjeni i korištenju finansijskih sredstava dobivenih po aneksu C Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji je 2009. godine nametnuo visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko).
Prema ovom zakonu, novčana i sredstva od prodaje monetarnog zlata, vrijednosti dionica, dividendi i kamata koje je BiH dobila po aneksu C Sporazuma o sukcesiji raspodjeljuju se na sljedeći način: u budžet BiH ide 10 posto, FBiH 58 posto, RS 29 posto i za potrebe Distrikta Brčko BiH tri posto.
Prema ovom zakonu, BiH bi dobila 12,5 miliona dolara ili oko 24 miliona KM, FBiH 72,5 miliona dolara ili oko 125 miliona KM, RS 36,25 miliona dolara ili oko 62 miliona KM. Distrikt Brčko bi dobio 3,75 miliona dolara ili oko 6,5 miliona KM.
Šta je klirinški dug
Klirinški dug je razlika u novcu koja je nastala u vanjskotrgovinskim odnosima između dviju država koje imaju devizna ograničenja.
Ugovorne strane svoje obaveze u međusobnom kupovanju i plaćanju robe i usluga, umjesto plaćanja u valuti zemlje izvoznice, uplaćuju u domaćoj valuti te obaveze likvidiraju prebijanjem uzajamnih potraživanja i dugovanja.
Taj ugovor sadrži odredbe o tome da će se plaćanja regulirati kliringom, uz dogovor o valuti isplate.
Nema komentara:
Objavi komentar