Udomiti dijete u Federaciji BiH težak je i dugoročan posao čiji je cilj spašavanje djece bez roditeljskog staranja. S federalnim ministrom za rad i socijalnu politiku Veskom Drljačom razgovarili smo o proceduri usvajanje djece u Federaciji BiH. On ističe kako je samo u 2014. godini evidentirano 1.356 potencijalnih usvojilaca djece.
Prema nepotpunim podacima dobivenim iz centara za socijalni rad, kojim raspolaže Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u ovom bh. entitetu, u toku 2014. godine evidentirano je 1.356 potencijalnih usvojilaca djece, dok 46 djece ispunjava zakonom propisane uvjete za usvajanje.
U toku 2014. godine ukupno je usvojeno 35 djece, a iste godine Federalno ministarstvo rada i socijalne politike dalo je saglasnost za zasnivanje jednog usvajanja i to državljanima koji su srodnici maloljetnog djeteta koje je usvojeno.
Materija usvajanja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisana je Porodičnim zakonom Federacije BiH kojim je propisano da je usvajanje poseban oblik porodično-pravne zaštitete djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.
Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača kazao je da se usvajanje može zasnovati kao nepotpuno i potpuno te da se potpuno može usvojiti dijete do 10. godine života, a nepotpuno do navršene 18. godine života.
"Usvojiti ne može osoba kojoj je, dok traje nesposobnost, oduzeto roditeljsko staranje, kojoj je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, koja ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno ostvariti roditeljsko staranje. Usvojiti ne može ni osoba kod čijeg bračnog partnera postoji jedna od navedenih okolnosti", rekao je Drljača.
U ovom kontekstu usvojilac može biti državljanin BiH, ali i strani državljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne može biti usvojeno u Bosni i Hercegovinu, ali takvo usvojenje se ne može zasnovati bez prethodnog odobrenja federalnog organa nadležnog za poslove specijalne zaštite.
"Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi, a to je centar za socijalni rad, odnosno općinska služba kojoj su povjereni ti poslovi, kojoj osoba, koja želi usvojiti dijete, podnosi zahtjev za usvojenje. U postupku zasnivanja usvojenja djeteta ključna je javnost", rekao je Drljača.
Ministar dodaje da organ starateljstva na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja djeteta propisani zakonom.
"Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva će bez naknade smjestiti dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci. Za vrijeme trajanja ovog smještaja dijete će biti pod ličnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu", kazao je Drljača.
Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da organ starateljstva vodi spise predmeta i zapisnik o usvojenju te evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj djeci.
"Federalno ministarstvo rada i socijalne politike jednom godišnje prikuplja podatke o usvojenoj djeci na području Federacije BiH. U toku je prikupljanje podataka za 2015. godinu", zaključio je Drljača.
U toku 2014. godine ukupno je usvojeno 35 djece, a iste godine Federalno ministarstvo rada i socijalne politike dalo je saglasnost za zasnivanje jednog usvajanja i to državljanima koji su srodnici maloljetnog djeteta koje je usvojeno.
Materija usvajanja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisana je Porodičnim zakonom Federacije BiH kojim je propisano da je usvajanje poseban oblik porodično-pravne zaštitete djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.
Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača kazao je da se usvajanje može zasnovati kao nepotpuno i potpuno te da se potpuno može usvojiti dijete do 10. godine života, a nepotpuno do navršene 18. godine života.
"Usvojiti ne može osoba kojoj je, dok traje nesposobnost, oduzeto roditeljsko staranje, kojoj je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, koja ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno ostvariti roditeljsko staranje. Usvojiti ne može ni osoba kod čijeg bračnog partnera postoji jedna od navedenih okolnosti", rekao je Drljača.
U ovom kontekstu usvojilac može biti državljanin BiH, ali i strani državljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne može biti usvojeno u Bosni i Hercegovinu, ali takvo usvojenje se ne može zasnovati bez prethodnog odobrenja federalnog organa nadležnog za poslove specijalne zaštite.
"Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi, a to je centar za socijalni rad, odnosno općinska služba kojoj su povjereni ti poslovi, kojoj osoba, koja želi usvojiti dijete, podnosi zahtjev za usvojenje. U postupku zasnivanja usvojenja djeteta ključna je javnost", rekao je Drljača.
Ministar dodaje da organ starateljstva na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja djeteta propisani zakonom.
"Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva će bez naknade smjestiti dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci. Za vrijeme trajanja ovog smještaja dijete će biti pod ličnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu", kazao je Drljača.
Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da organ starateljstva vodi spise predmeta i zapisnik o usvojenju te evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj djeci.
"Federalno ministarstvo rada i socijalne politike jednom godišnje prikuplja podatke o usvojenoj djeci na području Federacije BiH. U toku je prikupljanje podataka za 2015. godinu", zaključio je Drljača.
Nema komentara:
Objavi komentar