Ljetne bašte i tende ni ove godine neće biti postavljene u Štrosmajerovoj ulici, potvrđeno je iz Općine Stari Grad Sarajevo.
Naime, Služba za komunalne poslove ove Općine, nije izdala nijedno rješenje za korištenje javne površine u ulici Štrosmajerova u 2016. godini.
"Ranijim korisnicima koji su se obratili nadležnoj službi za izdavanje rješenja, odbijeno je izdavanje zbog nepoštivanja odredbi navedenih u rješenjima koja su im izdata 2015. godine, te zbog korištenja javnih površina izvan gabarita utvrđenih rješenjima iz 2015. godine (i svih ranijih godina)", navode iz Općine za naš portal.
Općina Stari Grad je prošle godine izdala rješenja o prestanku prava na privremeno korištenje javnih površina u svrhu postavljanja ljetnih bašti korisnicima koji se nisu pridržavali odredbi navedenih u rješenjima i koristili su površinu izvan utvrđenih gabarita.
Također, Općina je izdala rješenja kojim je naređeno investitorima da demontiraju i skinu čeličnu konstrukciju sklopivo-rasklopivih tendi na fasadama zgrada i na ulicama i da vrate površine u prvobitno stanje. U pitanju su ljetne bašte i tende sa javnih površina iz ulica Štrosmajerova, Trg Fra Grge Martića, Zelenih beretki i Muvekita.
Podsjećamo, u jednom od ranijih intervjua načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić kazao je kako će svi koji su se pridržavali propisa moći produžiti ugovor i iduće godinu, a oni koji nisu neće nikako.
"Mene ne mogu kupovati lažnim zaslugama i pričama kako su oslobodioci Sarajeva jer ja sam ovdje bio u ratu i znam i danas ko iza koga stoji", rekao je Hadžibajrić.
Općina Stari Grad u januaru ove godine prezentirala je i idejno rješenje za Štrosmajerovu ulicu, odnosno smjernice za budući izgled jednog od najvažnijih šetališta u glavnom gradu.
Najboljim je proglašeno rješenje pod šifrom “SC215” iza kojeg stoji grupa autora - Sabin Babić, Mirza Hrustemović, Tihomir Krajtmajer i Emir Kalamujić.
Štrosmajerova ulica bi bila doslovno transformisana kreiranjem podzemnih galerija, sadnjom drveća čiji bi se rast kontrolisao te stakleno-metalnim nadkrovom koji neće sakrivati pogled na Trebević i Katedralu. Ploče na šetalištu bile bi načinjene od granita, dok bi sve bilo popraćeno kantama za smeće, visećom rasvjetom i staklenom platformom koja bi dijelila galeriju od nivoa šetališta.
Naime, Služba za komunalne poslove ove Općine, nije izdala nijedno rješenje za korištenje javne površine u ulici Štrosmajerova u 2016. godini.
"Ranijim korisnicima koji su se obratili nadležnoj službi za izdavanje rješenja, odbijeno je izdavanje zbog nepoštivanja odredbi navedenih u rješenjima koja su im izdata 2015. godine, te zbog korištenja javnih površina izvan gabarita utvrđenih rješenjima iz 2015. godine (i svih ranijih godina)", navode iz Općine za naš portal.
Općina Stari Grad je prošle godine izdala rješenja o prestanku prava na privremeno korištenje javnih površina u svrhu postavljanja ljetnih bašti korisnicima koji se nisu pridržavali odredbi navedenih u rješenjima i koristili su površinu izvan utvrđenih gabarita.
Također, Općina je izdala rješenja kojim je naređeno investitorima da demontiraju i skinu čeličnu konstrukciju sklopivo-rasklopivih tendi na fasadama zgrada i na ulicama i da vrate površine u prvobitno stanje. U pitanju su ljetne bašte i tende sa javnih površina iz ulica Štrosmajerova, Trg Fra Grge Martića, Zelenih beretki i Muvekita.
Podsjećamo, u jednom od ranijih intervjua načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić kazao je kako će svi koji su se pridržavali propisa moći produžiti ugovor i iduće godinu, a oni koji nisu neće nikako.
"Mene ne mogu kupovati lažnim zaslugama i pričama kako su oslobodioci Sarajeva jer ja sam ovdje bio u ratu i znam i danas ko iza koga stoji", rekao je Hadžibajrić.
Općina Stari Grad u januaru ove godine prezentirala je i idejno rješenje za Štrosmajerovu ulicu, odnosno smjernice za budući izgled jednog od najvažnijih šetališta u glavnom gradu.
Najboljim je proglašeno rješenje pod šifrom “SC215” iza kojeg stoji grupa autora - Sabin Babić, Mirza Hrustemović, Tihomir Krajtmajer i Emir Kalamujić.
Štrosmajerova ulica bi bila doslovno transformisana kreiranjem podzemnih galerija, sadnjom drveća čiji bi se rast kontrolisao te stakleno-metalnim nadkrovom koji neće sakrivati pogled na Trebević i Katedralu. Ploče na šetalištu bile bi načinjene od granita, dok bi sve bilo popraćeno kantama za smeće, visećom rasvjetom i staklenom platformom koja bi dijelila galeriju od nivoa šetališta.
Nema komentara:
Objavi komentar