Kako biste ocijenili članstvo BiH u Dekadi uključenja Roma 2005 – 2015. godine?
SEJDIĆ: BiH je kasnila tri godine sa priključenjem na program Dekade. Ipak, to ne znači da BiH nije postigla nikakav pomak. Naravno, uvijek je moguće više, bolje i kvalitetnije. Za nas Rome ovo je bilo istorijskih deset godina. U proteklom periodu se kao nikada ranije sjedilo zajedno u smislu partnerskih odnosa romske zajednice i vlasti, dogovarali smo, kreirali određene programe, projekte i aktivnosti. BiH je posvetila romskom pitanju puno više značaja nego ranije.
U kojim oblastima je došlo do poboljšanja položaja Roma?
SEJDIĆ: Prije svega, sagrađeno je oko 700 do 750 stambenih objekata, 350 do 400 kuća je renovirano. Dakle, pomak se osjeti na području stambenog zbrinjavanja. To nije sve, jer još imamo projekte koji se rade, planiraju... To znači da aktivnosti teku kontinuirano i da nisu stale.
Bilo je pokušaja na upošljavanju Roma, ali zbog obostranog neiskustva na tom polju, nismo mnogo postigli. Može se govoriti o 15 do 20 procenata od ukupnog fonda da je iskorišteno. To je obezbijedilo 20 do 30 održivih zapošljavanja i samozapošljavanja. Dakle, na tom polju je moglo bolje i kvalitetnije.
Koje oblasti su i dalje slaba tačka?
SEJDIĆ: Obrazovanje i zdravstvo su još na niskim granama, zbog visokog stepena diskriminacije. Pristup obrazovnim institucijama još je prilično ograničen. Iako su postignuti pomaci u odnosu na ranije, sve se radi od projekte do projekta i zavisi od volje pojedinca koji u datom momentu vrši neku funkciju. Nažalost, ljudi misle da ako se romskom učeniku obezbijedi besplatna knjiga i sveska, da su završili potrebnu podršku procesu obrazovanja Roma. Pristup romske djece obrazovanju, pristup njihovih vršnjaka, odnos jednih prema drugima, pristup i odnos nastavnika prema romskom učeniku, tu treba tražiti poboljšanja i kvalitete.
Šta nakon 2015. godine?
SEJDIĆ: Evropska platforma za inkluziju Roma je zaživjela i od 1. oktobra, zvanično starta u BiH. To treba posmatrati u dva pravca. Jedno je jačanje institucija za rješavanje ovog problema. Drugo je jačanje kapaciteta romskog nevladinog sektora u pravcu ostvarivanja zaštite ljudskih prava, ostvarivanje komunikacije na relaciji institucija – romska zajednica, saradnja... Očekivati je da će BiH jačanjem svojih kapaciteta dovoljno osnažiti da povlači ta međunarodna sredstva koja su obezbjeđena za Rome na nivou Evrope. Na nivou Evrope, riječ je oko 19 milijardi evra.
Tu postoje dva pravca. Jedan je za zemlje članice EU, a drugi za države u pretpristupnom i pristupnom procesu. BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija imaju program ''5 + 2''. Dakle, pomenutih pet zemalja plus Turska i Kosovo. Za tu namjenu odvojena su određena sredstva, a njihovo povlačenje će zavisiti od volje politika i država da se ta sredstva povuku i implementiraju.
Nedavno ste izjavili da je EU odigrala neprincipijelnu ulogu prema Romima. Pojasnite nam zašto.
SEJDIĆ: To sam rekao jer nisam imao dovoljno informacija. Sve do juče, mi nismo bili sigurni na kom nivou će se ostvariti saradnja ili uključivanje romskog civilnog sektora u sve procese. Juče smo dobili potvrdu da će u okviru Regionalnog vijeća za saradnju, čije je sjedište u Sarajevu, biti uspostavljena kancelarija za provedbu Strategije 2020, odnosno platforme EU. Tu će biti uposleno nekoliko osoba, koje će se baviti implementacijom programa. Osim toga, civilni sektor nas je prihvatio kao partnera na budućim sjednicama nekog upravnog odbora ove platforme. Tu će biti zastupljeno i romsko civilno društvo, što je svakako veliki pomak. Zajedno ćemo raditi i biti aktivni učesnici kreiranja, implementacije i monitoringa projekata.
Nema komentara:
Objavi komentar