Novoformiranu državnu i entitetske vlasti kao jedan od najvećih izazova nesumnjivo čekaju mjere kojim treba zasutaviti pad životnog standarda.
BiH je, naime, prema posljednjim statističkim pokazateljima Evropske agencija za statistiku (EUROSTAT) najsiromašnija zemlja u Evropi, a na dnu evropske ljestvice smo i kada je riječ o standardu kupovne moći stanovništva.
Prema mišljenju Ljubice Čolović, pomoćnice Ombudsmena za potrošače BiH, analize i statistike uvijek i iznova pozicioniraju BiH na samo dno evropskih zemalja kada je riječ o životnom standardu njenih građana.
Ona se osvrnula na istraživanje provedeno EUROSTAT-a, prema kojem je bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika u našoj zemlji najmanji u Evropi i iznosi manje od jedne trećine prosjeka EU. Ispred BiH su sve susjedne zemlje: Albanija, Crna Gora, Srbija i Makedonija.
Naime, BDP po stanovniku Hrvatske je dva puta, a Slovenije skoro tri put veći od našeg.Istim istraživanjem je mjeren i tzv. indeks stvarne individulane potrošnje (AIC) koji ukazuje na omjer kupljene robe u odnosu na primanja građana. Pa tako stanovnik Luksemburga sa svojim primanjima može kupiti devet puta više robe nego potrošač u BiH, kazala je Čolović.
- Vrijednost potrošačke korpe četveročlane porodice u našoj zemlji je približna prosječnoj plati, a ostali troškovi života prevazilaze i nadprosječne plate. Evropska porodica ima luksuz komoditeta pri kupovini, budući da joj 85 posto zarađenog novca ostaje za neprehrambene artikle, stanovanje, komunaliju, odjeću, obuću i slično, napominje Čolović.
Čolović: Siromaštvo u BiH se udvostručilo u proteklih deset godina
Ističe da trend bilježi rast cijena osnovnih životnih namirnica u zemljama regije, uz istovremenu stagnaciju ili pad primanja građana. Štaviše, navodi da su cijene životnih namirnica u regiji približno jednake onima u najbogatijim zemljama Evrope i svijeta gdje su prosječna primanja građana za skoro pet, ali i do deset puta veća od prosječnih primanja građana regije.
Najskuplje životne namirnice su, kaže, u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, dok slijedi Albanija, Kosovo i Crna Gora. Prema podacima Svjetske banke oko 48 posto stanovništa BiH živi na granici siromaštva, dok je 18,5 posto (ili 600.000) ispod linije koja označava kritično stanovništvo. Naime, čak 70% porodica svojim prihodima ne može pokriti životne troškove.
- Kad uzmemo u obzir 550.000 nezaposlenih i činjenicu da bh. građani svakodnevno ostaju bez posla, tako da je stopa nezaposlenosti u stalnom porastu, bombastični natpisi tipa „Jad i Bijeda u BiH“ nažalost ne izgledaju kao pretjerivanje. Svi pokazatelji ukazuju na to da se siromaštvo u BiH udvostručilo u proteklih deset godina, budući da svaki peti stanovnik dnevno preživljava uz iznos od oko 3 KM – kaže Čolović, te dodaje da je zbog ovih činjenica sve veći broj potrošača u BiH koji nisu u stanju redovno izmirivati obaveze plaćanja komunalnih i ostalih usluga od općeg ekonomskog značaja.
Strategija borbe protiv siromaštva (PRSP) u BiH jeste urađena još prije deset godina, a njena provedba je trebala osigurati nižu stopu siromaštva. Njome je planiran rast BDP-a od 6 posto godišnje, veće zapošljavanje, rast javnih i stranih investicija, povećanje poljoprivredne proizvodnje, smanjenje trgovinskog deficita i deficita platne bilance, uvođenje PDV-a i ostale mjere. Od svega planiranog zaživjelo je jedino uvođenje novog nameta - PDV-a.
- Posljedice neprovođenja reformi i planiranih mjera su višestruke i u najvećoj mjeri su prebačene na teret građana. Ekonomsko iscrpljivanje građana i pravna nesigurnost imaju za posljedicu dalji pad životnog standarda, što opet uzrokuje veću stopu siromaštva – zaključila je Čolović.
Gordana Bulić iz Udruženja potrošača FBiH nam je kazala da je pad životnog standarda u BiH osjetan sa pojavom ekonomske krize u svijetu i refleksijama te krize na BiH.
- Što ste manja i nerazvijenija zemlja, refleksije su jače. Uzmu li se u obzir i naši ekonomsko-politički problemi, potrošači stanje u kojem žive doživljavaju kao "ne može biti gore i ne može biti lošije – pojašnjava Bulić.
Cijene prehrambenih roba u posljednjim mjesecima imaju blagi pad. Bulić navodi da je to vjerovatno zbog pada cijena energenata (nafte na svjetskom tržištu i električne energije na BH tržištu), ali i zbog niske kupovne moći potrošača i smanjenog nivoa potražnje.
- Nažalost, troškovi stanovanja, vode i električne energije za domaćinstva su povećani, i sve ono što se uštedi na maloprodaji roba široke potrošnje prelije se za komunalne i druge usluge od javnog interesa – kazala nam je Bulić.
Bulić: Samo povećanjem zaposlenosti se može trenutna situacija promijeniti
Ona smatra da su uzroci i najbolji pokazatelji niskog životnog standarda u BiH nizak nivo zasposlenosti, niske plaće u biznis sektoru, podaci o zatvaranju firmi, stečaju, svakodnevne slike radnika koji protestvuju, nivo prosječnih plata i penzija, broj i visina stipendija, kao i mnogi drugi.
- Situacija se može promijeniti jedino povećanjem zaposlenosti – naglašava Bulić.
Radovan Petrović, generalni sekretar "Pokreta potrošača" Republike Srpske, kazao je da da to što je naša zemlja po EUROSTAT-u među posljednjima nije nikakvo iznenađenje, jer smo i od ranije znali da imamo jako malu platežnu moć te da smo po standardu veoma nisko.
- Kada smo pravili komparaciju u kategoriji penzionera, od 25 zemalja koje smo nabrojali, a od toga 23 su u Evropskoj uniji, došli smo do rezultata da je su samo Albanija i Bugarska su ispod nas. Na primjer, penzioner u Luksemburgu ima 20 puta veću penziju nego naši penzioneri, u Hrvatskoj dva puta, u Srbiji za nešto manje od 30 posto - kazao je Petrović.
Ono što omogućava dobar standard jeste da dobra prerađivačka industrija i veliki čvrsti sistemi.
- Mi smo prije rata bili srednje razvijena zemlja, ali smo imali visok standard. Veliki sistemi koji su u svim evropskim zemljama, odnosno u svijetu svijetu nosioci ekonomske stabilnosti i prosperiteta, koji vezuju mala i srednja preduzeća, kao koooperante, obezbjeđujući im novu tehnologiju i sigurnost u poslovanju, mi smo te sistema ugasili u BiH - naveo je naš sagovornik.
On je kao primjer naveo "Čajevac" koji je zapošljavao 10.000 ljudi, odnosno svakog trećeg građanina Banja Luke izdržavao, međutim to preduzeće se ugasilo, a razloga je više.
- Zapad koji je došao ovdje nama da "tutoriše" nas je vidio kao konkurenta te nam je prvo ugasio ono što nam je bio motor razvoja, to je namjenska industrija. Prije rata biH je bila četvrti izvoznik vojnog naoružanja, mi smo im bili konkurencija i prvo što su nam uradili, ugasili su nam tu namjensku indistriju - naveo je Petrović.
Prema njegovim riječima mnogo toga je uticalo da nemamo tih velikih sistema, da dobijemo mnogo nezaposlenih, ugroženih, socijalnih kategorija.
- Životni standard ne može da krene naviše, dok naša prerađivačka industrija ne stvori novu vrijednost. Taj sektor, održava sve ostale i obražovanje i penzionere, javnu upravu...Međutim mi sada imamo jednu apsurdnu situaciju, odnosno u prerađivačkoj industriji imamo prosjek primanja negdje oko 610 KM a u "Elektroprivredi" oko 1.040 KM - naveo je Petrović.
On je istakao da je za jednu potrošačku korpu, za prehranu u našoj zemlji potrebno izdvojiti 679 KM, i to rijetko koja porodica može obezbjediti.
- U BiH se vlast mijenja tako kao da im je to zaostavština od oca, ne gleda se organizaciona stručna sposobnost, prave gubitke. Ostaju tu godinama, onoliko koliko je njihova stranka na vlasti. Niko ne razmišlja o uspostavljanju balansa između uvoza i izvoza, hrana se više od 60 posto uvozi, zadužujemo se i živimo na kredit, bez ikakve dugoročne strategije - kako će se na ovome napraviti bolji sistem - zaključio je Petrović.
